Kad će Hrvatska doživjeti teritorijalni preustroj?

Općina Kistanje ima 3000 tisuće stanovnika i financijski je neodrživa općina, a samo je jedna od stotine takvih u Hrvatskoj. Stanovnici Kistanja svjesni su financijskih teškoća. 'Ja bi je ukinuo, ali ne govorim u ime zajednice, no mislim da većina misli isto', smatra jedan od Kistanjana. Godinama su gradovi i općine u Hrvatskoj nicali kao gljive poslije kiše. I to zato jer se, prema zakonima, mora poštovati volja građana.

Pročitajte i ovo Pozamašna svota Fijasko Vladina plana: Nijedna od 428 općina ne želi spajanje unatoč poticajima Boji se poskupljenja komunalija Lesar: Vlada je dokazala sklonost uzimanja siromašnima

'Ako oni zahtijevaju, a često puta su te inicijative bile vrlo jake onda se često njima i udovoljilo na način da se formirala općina, gdje možda nije bilo stvarnih argumenata da se to dogodi', kaže ministar uprave Davorin Mlakar. Situacija je sljedeća: Hrvatska trenutačno broji 429 općina, 126 gradova, 20 županija i Grad Zagreb. Brojka se popela na 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Institut za javnu upravu napravio je plan za teritorijalni preustroj, Hrvatska u pet regija.

Minimalno 800 tisuća stanovnika bio bi kriterij za regiju. Najnoviji prijedlog samo je jedan u nizu, a podaci o stanju u svim jedinicama lokalne samouprave svjetlo dana trebali bi ugledati u rujnu. Kad je riječ o konkretnom preustroju, roka nema. Do političkog konsenzusa, međutim, trnovit je put. 'Hrvatska samostalnost traje 20 godina, da je na vlasti koalicija SDP-a bila tri godine, a 17 godina HDZ, onda je jasno da je HDZ glavni krivac za ovakvo stanje u državi', smatra Željko Jovanović iz SDP-a. 'Radi se o tome da ljudi, osobito stariji ljudi ne putuju daleko da obave neko svoje potrebe, nego to obave na svojem pragu, znači kad donosimo odluku moramo svaku ljudsku sudbinu imati na pameti, moramo imati brojke', kaže glavni tajnik HSS-a Nenad Matić.

Da je stanje alarmantno, govori podatak da se tek 30-ak općina i gradova samo financira. Svi ostali dobivaju financijsku injekciju iz državnog proračuna, a ona je u 2008. iznosila više od 14 milijuna kuna.