Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Često, kako bismo slikovito opisali pojedine životne okolnosti u kojima se nalazimo, koristimo poslovice, pa se tako njima možemo poslužiti i u trenutačnoj političkoj situaciji. O poslovicama smo porazgovarali s profesorom Stipom Boticom, potpredsjednik Matice hrvatske.


Kakva god da nas situacija snašla, na um nam može pasti neka poslovica. U hrvatskom jeziku ima ih više od 200.000, njihovo zapisivanje traje stoljećima, a nastaju po potrebi. 'Poslovica je dinamična struktura i kada je potrebno, ona se izvlači iz svijesti i profunkcionira. Nema životne prigode kada se ne koriste', rekao je u razgovoru o poslovicama za Dnevnik.hr profesor usmene književnosti Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske.

Vezani članci Slika nije dostupna Matica Hrvatska: Nećemo se dati zastrašiti! Slika nije dostupna Matica Hrvatska: Nismo iznajmili dvoranu za skup nacionalista; HČSP: Otkazali su dvoranu nakon kritika

Poslovice možemo primjerice koristiti i za trenutačnu političku situaciju - nova Vlada, nove okolnosti, nove ideje... Često upravo u tom kontekstu u posljednje se vrijeme može čuti poslovica 'Sjaši Kurta da uzjaše Murta', čime se želi reći - skini jednog gospodara i doći će drugi, oslobodi se jednog napasnika dođe drugi, jedna Vlada je otišla, došla je druga. Naročito je ovaj kontekst poznat državnim službenicima koji nerijetko promjenom vlasti dobiju i nove šefove, pa im i poslovica o Kurtu vjerojatno često padne na pamet.

Na to pak, u političkoj situaciji u kojoj se nalazimo, možemo nadovezati poslovicu 'Po jutru se dan poznaje'. Time govorimo što mislimo o tome kako će se dalje odvijati situacija koja je započela ovako ili onako. S obzirom na ostavku ministra branitelja Mije Crnoje i trenutačnom zahtjevom mnogobrojnih kulturnjaka za ostavku ministra Zlatka Hasanbegovića, hoće li se ostatak mandata Vlade poznavati prema njenom početnom radu i pričama o ostavkama njezinih članova, umjesto priča oko projekata, reformi i zakona koje bi trebali predlagati, ako se 'po jutru dan poznaje'.

Jednako se na kraju ukoliko nema rezultata rada može reći 'Gdje si bio? Nigdje. Što si radio? Ništa.' A posljedično tome možemo zaključiti i 'Tko se zadnji smije, najslađe se smije'.

'Poslovica funkcionira samo u primjerenom kontekstu. A ako su narušeni odnosi poslovice i konteksta onda ona nema smisla', objašnjava Botica koji je stručno pripremio najopsežniju zbirku hrvatskih poslovica zapisivača Bartula Matijace pod nazivom 'Kad ti kuća gori, a ti se ogrij'.

Tako je i već spomenuta 'Gdje si bio? Nigdje. Što si radio? Ništa', jedna od omiljenih poslovica profesora i nastavnika, kada bi ispitivali učenike koji slabo ili nikako tijekom ispitivanje ne poznaju gradivo. Na ovu poslovicu koja se često čuje u školama možemo čuti i 'Jabuka ne pada daleko od stabla'. Naročito, ako nastavnik dobro poznaje ili je predavao i roditelju učenika, a učenik se prema školskim obavezama odnosi slično kao i roditelj. Ili ako nastavnik napusti učionicu 'Kad mačke nema, miševi kolo vode', što ukazuje na to kakav sve nered može nastati u razredu, ako nema nastavnika koji disciplinira svoje učenike.

Poslovice kao predviđanje vremena

Meteorolog Nove TV Milan Sijerković često svoje izvještaje o vremenu završava poslovicom. Kaže kako su ga zaintrigirale još u djetinjstvu kada je iz njih od iskusnijih i starijih saznavalo kakvo bi vrijeme moglo biti.

'Općenito su mi poslovice jako zgodno štivo. Ima ih domišljatih, duhovitih i koliko god je moguće više ih zapamtim. Više sam se orijentirao na vrstu poslovica koje su meteorološke naravi koje se odnose na vrijeme i klimu, tu ljubav sam stekao u djetinjstvu, jer potječem iz ribarske obitelji i doživio sam više puta neugodna iznenađenja vezana uz vrijeme jer tada nije bilo puno izvještaja o prognozi vremena u javnim glasilima.

Proricanje vremena bilo je važno kada se trebalo otići podalje od obale u ribolov i sigurno se vratiti kući, a to smo saznavali od iskusnih ribara koji su znali lokalne prilike i njihovu vezu s vremenu tako da sam već rano čuo određene poslovice. Ribari i poljodjelci su pretakali to znanje u sažete izreke, najčešće u one koje su se rimovale, tako da su se lakše pamtile. Naslušao sam ih se u djetinjstvu, pa su one donekle i utjecale da izaberem meteorologiju za poslovnu orijentaciju.

Kasnije kada sam počeo raditi u prognostičarskoj službi, prisjetio sam se svojih iskustava s prognozom vremena koja se temeljila na pučkim poslovicama pa me još više zainteresiralo', rekao je Sijerković.

Gdje god bi naišao ili u razgovoru ili iskustvu na narodne poslovice, koje su se odnosile na meteorologiju, zapisivao ih je, a kao rezultat toga kasnije su nastale i dvije njegove knjige s pučkim vremenski izrekama.

'Jedna se odnosi na izreke koje su dugoročno prognozirale vrijeme, npr. Sveta Kata snijeg na vrata, i slične, koje sam objavio u knjizi 'Pučko vremenoslovlje', a nakon toga o kratkoročnom proricanju vremena u znakovima u prirodi, 'Kad laste nisko lete bit će kiše'', rekao je Sijerković.

Često se služimo poslovicama i toliko su sveprisutne u svakodnevnoj komunikaciji, da toga često nismo niti svjesni, a upravo nam i one govore o bogatstvu i neizmjernoj kreativnosti u našem jeziku.