U ekskluzivnom intervjuu beogradskoj Televiziji B92 predsjednik Hrvatske upitao se bi li, nakon nekih stanovišta koja je iskazao Nikolić, taj sastanak “iznjedrio tu razinu političkog konsenzusa, koji je potreban da naš susret ispuni funkciju”.
Pročitajte i ovo
Komentirajući svoju raniju ocjenu da još nije vrijeme za susret s predsjednikom Srbije, Ivo Josipović je podsjetio da su njegovi susreti s ranijim predsjednikom Borisom Tadićem “uvijek imali jako simboličku razinu i bili su utemeljeni na činjenici, da imamo dobar dio zajedničkog razumijevanja povjesti, posebno budućnosti”.
“U ovom slučaju predsjednik Nikolić, koji je legitimno izabran, kojeg mi poštujemo i cijenimo u Hrvatskoj kao izabranog predsjednika u Srbiji, pokazao je neka stanovišta, zbog kojih je vrlo teško očekivati da bi se ta simbolička funkcija ostvarila i u Hrvatskoj, a i u Srbiji vjerojatno. Pitanje bi li naš susret iznjedrio tu razinu političkog konsenzusa, koji je potreban da naš susret ispuni funkciju”, rekao je on.
Istodobrno, Josipović je izrazio uvjerenje da “vrata nisu zatvorena” i ukazao na izjavu premijera Srbije Ivice Dačića kako “ne želi da se stvara led koji će kasnije otapati generacije”, koju je nazvao “ohrabrujućom”. “Ja vjerujem da vrata nisu zatvorena. Mislim da je svima jasno da su i za Hrvatsku i za Srbiju dobri odnosi od suštinskog značaja. Mi se možemo dovijeka svađati, ali od toga neće biti koristi”, istaknuo je Josipović.
>> Gauck: Pristupanje Hrvatske EU-u neće propasti zbog Njemačke
Podsjećajući da je s Tadićem dobro surađivao i da su za tri godine, nakon njihovog prvog susreta u Opatiji, postignuti značajni pomaci u odnosima Srbije i Hrvatske, Josipović je rekao da je i dalje u kontaktu sa Tadićem, ali da je riječ o osobnim kontaktima.
“Moji odnosi s predsjednikom Tadićem su ovog trenutka prijateljski odnosi. Mi smo, osim što smo bili politički partneri, postali osobni prijatelji i bez obzira na dalju političku budućnost predsjednika Tadića, on će ostati moj prijatelj”, rekao je Josipović.
Hrvatski predsjednik je, govoreći o oslobađanju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u Den Haagu, ratu, Oluji, počinjenim zločinima i procesuiranju počinitelja, rekao da je svima neophodna katarza. “Mislim da svako društvo treba proći određenu katarzu i prepoznati što je bilo dobro, što je bilo loše u politici. Mi smo imali fazu kada je prevladavala teza da se u obrani ne može počiniti zločin. Mi smo tu fazu razriješili. Mi smo sad u fazi u kojoj nastojimo, koliko je to mogućno, sve zločine tretirati na jednak način”, istaknuo je Josipović.
>> Josipović razgovarao s Čovićem
On je, komentirajući stradanja srpskih vojnika u Hrvatskoj, ocijenio da je i Srbiji potrebna katarza. “Kada govorite o poginulim vojnicima, meni je žao da su bili ovdje, ali mislim da treba doći vrijeme da se u Srbiji ljudi upitaju: A zašto su oni uopće bili tu? Zašto su vojnici iz Srbije, tenkovi i avioni, dolazili u Hrvatsku? Mislim da je to jedno pitanje, koji je dio katarze, koju i vi (Srbija) morate proći”, rekao je Josipović.
Predsjednik Hrvatske je za oslobađanje Gotovine i Markača rekao da je neovisni međunarodni sud procijenio da oni nisu počinili zločine. “Haaški sud je oslobodio naša dva generala, a ne Hrvatska. Dakle, to je procjena neovisnog međunarodnog suda, da Gotovina i Markač nisu počinitelji zločina. Dakle, ljudi jesu ubijeni, kuće jesu spaljene, ali dva generala nisu kriva. Neki su se na to ljutili, ali to je naprosto tako, a i u svijesti naših građana su te dvije osobe zapravo junaci naše obrane, a nisu zločinci. To, naravno, ne umanjuje potrebu Hrvatske da progoni ratne zločine”, rekao je Josipović.
Predsjednik Hrvatske podsjetio je na dosadašnje procesuirane slučajeve u Hrvatskoj “protiv 104 osobe iz vojnog i političkog miljea, kaznene postupke zbog zločina nad srpskim stanovništvom”. “Osuđeno je 30 do sada, od toga tri generala na dugogodišnje kazne zatvora, a isto tako još se protiv 49 osoba vodi sudski postupak, a još i traje jedan veći broj istraga”, naveo je Josipović.
>> Josipović: Probleme RH i BiH riješiti u obostranom interesu
On je objasnio da još nitko nije procesuiran za zločine u Oluji, jer je donedavno proces vođen u Den Haagu, a da je Hrvatska nakon okončanja suđenja generalima Gotovini i Markaču od Den Haaga zatražila predmet i dokaze i najavio istrage i proicesuiranje zločina počinjenih u Oluji.
“Dakle, mi smo skupljali dokaze, mi smo zatražili i podatke od Haaškog suda i zločini će se istražiti, to budite sigurni”, naglasio je predsjednik Hrvatske. “Predanost kažnjavanju svih zločina je apsolutna”, istaknuo je Josipović i izrazio nadu da će surađivati sa Srbijom i na tom planu.
Na pitanje je li Hrvatska sakrila topničke dnevnike, Ivo Josipović je rekao: ”Nije, nije sakrila. Hrvatska država je dala sve što je imala”, navodeći kako bi on osobno dao taj dokument da je znao da postoji.
Komentirajući odnos Hrvatske prema povratku izbjeglih i prognanih, Josipović je rekao da se iz Srbije vratilo 94.000 ljudi. “Mi smo kao država uložili u povratak, dakle, u stambeno zbrinjavanje Hrvata i Srba, negdje oko pet i pol milijardi eura, to je recimo vrijednost dva autoputa Zagreb - Split”, rekao je Josipović i naglasio kako je povratak iz Srbije bio na vrhuncu 2000., a u 2012. se vratilo samo “nekoliko desetaka ljudi”.
On je naveo podatke da je obnovljeno oko 180.000 stambenih objekata, od kojih je oko 35 posto za izbjeglice Srbe, te da je oko 6.700 zahtjeva ostalo neriješeno ili je u žalbenim postupcima, a oko 2.400 očekuje provedbu rješenja.
>> Josipović: Ima onih koji se previše oslanjaju na državu, ali ...
Predsjednik Hrvatske je kao veliku obvezu u procesu pomirenja istaknuo pronalaženje nestalih. “Za mene je svaka žrtva civila potpuno jednaka. Mi danas u Hrvatskoj tražimo oko 1.700 ljudi, ne zna im se sudbina, od toga negdje gotovo pola - pola su Srbi i Hrvati. Dakle, zadaća i interes je isti. Jednako boli i srpsku i hrvatsku majku činjenica da nema groba njenog sina”, istaknuo je Josipović i inzistirao da svi koji znaju za pojedinačne ili masovne grobnice žrtava o tome izvijeste državne institucije.
Komentirajući svoj odnos sa predsjednikm Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) i saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem, Josipović je ocijenio da je to “dio unutarnje politike” i podsjetio da je Pupovac dao “veliki doprinos hrvatskoj politici u različitim aspektim i na planu pomirenja i on i njegova stranka i SNV, i na planu zaštite Srba”.
Josipović je ukazao da su nesporazumi nastali zbog “jednog fenomena, koji nije dobar u prvom redu za Srbe”. “Mi danas imamo na popisu birača za tzv. manjinsku jedinicu, negde oko 180.000 Srba. Od toga je za gospodina Pupovca glasalo 14.000 ljudi, dakle negdje osam posto. Drugo, polazeći od toga, gospodin Pupovac i njegova stranka imaju vrlo veliku odgovornost u integrativnosti, dakle, uključe različite opcije političke, Srba u Hrvatskoj, u programe, koje imaju, kulturne, znanstvene, stručne, suradnji sa Republikom Srbijom”, objasnio je Josipović uz ocjenu da je “došlo do određenog zatvaranja, u odnosu na ostatak srpskog korpusa”. On je izrazio uvjerenje da je nakon uzajamne polemike i novog proračuna koji je napravila Vlada “Pupovac sad zadovoljan”.
Na podsjećanje da je po popisu iz 1991. u Hrvatskoj bilo 582.000 Srba, a 2001. godine 201.000 i pitanje “zašto Hrvatska već godinu i pol dana ne objavljuje rezultate popisa iz 2011.”, Josipović je odgovorio da “rezultati neće pobjeći”. “Ako je broj Srba pao, a vrlo vjerojatno je, meni je osobno jako žao i mislim da Hrvatska treba učiniti sve da se naši građani vrate”, istaknuo je Josipović. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Ovo su detaljiGuardiola i Ancelotti su odbili, ali on nije mogao: Italija ima novog izbornika
-
Svetlana TomićPreminula omiljena liječnica iz Osijeka: "Divili smo se njezinoj snazi, volji i životnoj radosti"
-
STRAVIČNA NESREĆAPolicija objavila detalje tragedije: Poginulo četverogodišnje dijete, nesreću uzrokovao strani državljanin
