"Kad gledam tekst memoranduma rekao bih da Hrvatska doista u cjelosti poštuje odredbe. Znate da sam oduvijek bio kritičan u tim našim odnosima, pa i prema našoj strani jer sam smatrao da je to korisno, ali doista mislim da se Hrvatskoj u ovom trenutku nema što prigovoriti", rekao je u intervjuu Josipović.
Postoji jedno drugačije razumijevanje slovenske strane o jednom aspektu sporazuma, a to je što znači odredba da će postupak zastati, pojasnio je Josipović i rekao da je njegova preporuka za obje vlade, posebno za prijatelje iz Slovenije, kompromis.
>> Josipović otkrio koga u politici smatra odgovornim za blokadu kolone u Vukovaru
"Ideja je bila ta da se u razdoblju od dvije godine, koliko naš zakon predviđa, može zastati s postupkom, da se nađe rješenje. I mislim da bi vrijeme koje sad trošimo na interpretaciju što znači 'stay' u tekstu Sporazuma, bilo bolje potrošiti na traženje tog kompromisa. Jer sad će nam proći dvije godine u natezanju što znači ta jedna riječ, a u međuvremenu će vrijeme proći i nećemo naći kompromis. Stoga je moja preporuka: pustimo što znači ta jedna riječ, razgovarajmo o meritumu", rekao je Josipović u intervjuu za Media servis.
Zastoj
Milanović i Janša potpisali su u ožujku Memorandum o suglasnosti između hrvatske i slovenske vlade kojim je odblokirana ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora, a u kojem stoji, među ostalim, da će hrvatska vlada osigurati da se tužbe hrvatskih banaka o prenesenoj štednji stave u zastoj, te da se ne pokreću nikakvi novi sudski ili drugi postupci u odnosu na pitanje prenesene devizne štednje Ljubljanske banke.
Međutim, kao problem pojavila se riječ zastoj, u engleskom originalu 'stay', koji je dobio različite prijevode u Zagrebu i Ljubljani - zastoj i obustava. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji je u srijedu u posjetu Zagrebu, prije nekoliko dana kazao je da će glavna poruka prilikom njegova posjeta biti da je memorandum važeći i da ga treba poštovati, te da je problem stare devizne štednje sukcesijsko pitanje.
"Naš konkretan prijedlog je da taj memorandum treba poštovati i da se radi o međunarodnom ugovoru kojim je jasno određeno da u okviru sukcesije treba naći konačno rješenje (za prenesene devizne depozite u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb), te da u tom razdoblju sudski postupci (protiv Ljubljanske banke) u Hrvatskoj trebaju mirovati", rekao je Erjavec novinarima na rubu sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
Bez modaliteta
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, s kojom se Erjavec danas sastaje, izjavila je u utorak da se Hrvatska "u potpunosti pridržava onoga što je potpisano u memorandumu sa Slovenijom vezano na pitanje rješavanja problema prenesene štednje". Što se tiče pitanja tužbi za genocid, predsjednik Josipović rekao je da u ovom trenutku treba učiniti najbolje što se može da Hrvatska ostvari najbolji mogući rezultat na sudu.
"Svi smo očito zaključili da vlade ovoga trenutka nisu našle modalitet kojim bi se spor riješio na neki drugi način. Prema tome idemo na sud i vidjet ćemo što će se dogoditi", izjavio je predsjednik Josipović. Predsjednik je zaključio i kako ne misli da bi cijela situacija trebala pogoršati odnose dviju zemalja niti priječiti njihov napredak u odnosima.
Glavna usmena rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu po tužbi Hrvatske i protutužbi Srbije za genocid tijekom Domovinskog rata trebala bi se po neslužbenim izvorima održati 3. ožujka sljedeće godine. Hrvatsko ministarstvo pravosuđa nije željelo ni potvrditi ni opovrgnuti taj datum.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde zbog kršenja UN-ove Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, počinjenih tijekom Domovinskog rata. ICJ se u studenom 2008. proglasio nadležnim za tu tužbu. Srbija je svoju protutužbu predala početkom 2010. godine. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
