Jedina potencijalna teškoća u okončanju procesa ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora jest pitanje ratifikacije u Sloveniji zbog Ljubljanske banke, ali moguće je to pitanje riješiti tijekom ovoga mjeseca, iako ne treba prejudicirati, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Ministrica Pusić je u ponedjeljak u Bruxellesu razgovarala s nekoliko povjerenika Europske komisije o dovršavanju preostalih zadaća Hrvatske u sklopu priprema za članstvo i završnog izvješća o pretpristupnom monitoringu koje će Komisija objaviti u ožujku.
>> Što će biti sa slovenskom ratifikacijom?
"Jedino preostalo otvoreno pitanje, potencijalna poteškoća koja postoji jest pitanje Ljubljanske banke, odnosno slovenske ratifikacije. Na tome intenzivno radimo još od proljeća, do sada smo imali pet različitih inicijativa o mogućnosti rješenja ove situacije. Financijski stručnjaci će se ponovno sastati 22. siječnja i vidjet ćemo kako će se to razriješiti", rekla je novinarima ministrica Pusić.
Na pitanje je li moguće da financijski stručnjaci Zdravko Rogić i France Arhar, koje su imenovale dvije vlade, pronađu rješenje na sastanku 22. siječnja, ministrica Pusić je odgovorila potvrdno.
"Mislim da je moguće postići rješenje, ali to ne mogu prejudicirati jer to ne ovisi samo o financijskim stručnjacima nego i o spremnosti dviju vlada da prihvate prijedloge koji oni ponude. Ako obje vlade prihvate ponuđena rješenja, Hrvatska je spremna povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke", rekla je.
Dodala je da Hrvatska sa zanimanjem prati sadašnja previranja u Sloveniji, ne samo zbog ratifikacije, nego i zbog činjenice da je riječ o susjednoj zemlji. "Bez obzira na te okolnosti mislim da ćemo spremnošću da sudjelujemo u traženju rješenja za Ljubljansku banku, koje je kompromisno i mi sigurno ne inzistiramo samo na jednoj mogućnosti, uspjeti riješiti ovaj slučaj bez obzira što se dogodilo u Sloveniji i da će onda započeti postupak ratifikacije", rekla je ministrica Pusić.
Ministrica je razgovarala s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, s povjerenikom za međuinstitucionalne odnose i administraciju Marošom Šefčovičem, povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom te s povjerenikom za tržišno natjecanje Joaquinom Almuniom.
Pusić: Fuele mi je rekao da će završno izvješće o monitoringu biti pozitivno
Ministrica je rekla da je povjerenik za proširenje Štefan Fuele rekao da će, na temelju onoga što je čuo od hrvatske strane, završno izvješće o monitoringu koje će Komisija objaviti 21. ožujka biti pozitivno.
Iz ureda povjerenika Fuela poručeno je da je on izrazio poštovanje "za napredak koji je postignut u kratkom razdoblju od objavljivanja zadnjeg izvješća o monitoringu u listopadu" te da je ponovio da "Hrvatska mora nastaviti sa svojim naporima tijekom sljedećih mjeseci kako bi osigurala da su sve otvorene obveze ispunjene i dovršene pripreme za članstvo prije pristupanja".
Ministrica je rekla da je svoje sugovornike izvijestila da je Hrvatska do sada ispunila osam od deset zadaća, koje je Komisija identificirala u svom izvješću iz listopada prošle godine. "Preostale dvije zadaće su u procesu ispunjavanja - granični prijelazi na ulazu i izlazu iz Neuma te pitanje brodogradnje", rekla je.
Ona je najavila da će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak 21. siječnja razgovarati s povjerenikom za tržišno natjecanje Joaquinom Almuniom o pitanju privatizacije Brodosplita. "Postoji jedna varijanta, model koji je prihvatljiv i investitoru i sada je pitanje u kojoj je mjeri prihvatljiv i Komisiji. Pokaže li se prihvatljivim, onda ćemo ga provesti", rekla je.
Nema racionalnog opravdanja za nesuradnju Hrvatske i Srbije
Osvrnula se i na odnose Hrvatske i Srbije, tvrdeći da ne postoji racionalno opravdanje za nesuradnju. "Skori susret premijera dviju zemalja poslat će poruku javnosti u obje zemlje o mogućnosti rješavanja problema kroz regionalnu suradnju, a ne kroz konfrontaciju", izjavila je.
"Sastanak dvojice premijera pripreman je već neko vrijeme. Očekujem pozitivnu poruku hrvatskoj, srpskoj i europskoj javnosti o mogućnosti rješavanja problema kroz kvalitetnu regionalnu suradnju, a ne kroz konfrontaciju", dodal je novinarima ministrica Pusić.
Upitana može li susret na razini predsjednika vlada utjecati na smirivanje napetosti i prihvaćanja presuda Haškog suda, koje su u Srbiji oštro kritizirane, ministrica Pusić je rekla da Hrvatska poštuje pravnu proceduru i da je za nju taj slučaj završen.
"Što se nas i što se tiče cijelog svijeta, nema drugog načina nego poštovati pravosudne institucije. Puna suradnja s Haškim sudom bila je kriterij za naše napredovanje prema članstvu u EU, za nas je taj slučaj sada završen.. Što se reakcija u Srbiji tiče, one su u početku bile žestoke, ali sada smo na drugim temama. Svatko ima pravo postaviti se kako god hoće, ali nema drugog načina nego poštovati institucije i procedure. Hrvatska i Srbija imaju interesa za suradnju, od političke do ekonomske i to je nešto što mi kao odgovorna zemlja u regiji moramo raditi. Nema racionalnog opravdanja za nesuradnju", rekla je Pusić.
Ona je rekla da će premijeri, koji će se sastati u srijedu u Beogradu, razgovarati o tri područja na kojima treba raditi: prvo su pitanja preostala iz rata, drugo su ekonomske teme, u prvom redu izlazak Hrvatske iz CEFTA-e nakon ulaska u EU i treće su europske teme, europska budućnost s obzirom da je Hrvatska pred članstvom, a Srbija i ostali susjedi imaju europsku perspektivu.
"Susret premijera neobično je važan zbog političke poruke i zbog pripremanja pozornice na kojoj se dalje odvijaju radni sastanci na različitim razinama, uključujući i dogovor oko prekograničnih projekata za koje se nadam da ćemo identificirati projekte i konkretizirati dogovor do sredine veljače", rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
