Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je danas kako je Sabor odluku o raspisivanju referenduma o tome hoće li u Ustav ući definicija da je brak zajednica muškarca i žene donio u skladu sa svojim nadležnostima, ocjenom i odgovornošću i time ispunio svoju ustavnu obavezu, a Ustavnom sudu treba prepustiti da sam odluči o građanskoj inicijativi 'U ime obitelji'.
Pročitajte i ovo
>> Ustavni suci podijeljeni oko ocjene ustavnosti referendumskog pitanja
'Prepustimo Ustavnom sudu, bez ikakve emotivnosti ili poticanja, da u skladu sa svojom odgovornošću odluči o toj inicijativi', rekao je Leko u emisiji Hrvatskog radija 'S Markova trga'.
Rekao je kako je prilikom glasovanja o raspisivanju referenduma glasao prema stajalištu svoje stranke. 'Smatram da bismo uštedjeli različite kombinacije i pritiske da smo iskoristili mogućnosti da pitamo Ustavni sud je li cijela problematika referendumskog odlučivanja, posebno kada je riječ o građanskoj inicijativi i referendumu za promjenu Ustava, razrađena i zakonita. To nije prošlo. Klub i stranka imaju svoje stajalište, ja sam ostao usamljen u tome i kod glasovanja sam se priklonio svojoj stranci', kazao je.
Leko smatra da većina zastupnika nije pogriješila kada je odlučila ne poslati referendumsko pitanje Ustavnom sudu. Kazao je da je Sabor, u skladu s ocjenom zastupnika da je sve u redu te u skladu sa svojom odgovornošću i respektirajući potpise 750.000 građana, odlučio da se referendum provede.
Smatra da se na tom primjeru vidi kako vladavina prava djeluje, jer će svatko u svojem djelokrugu i ovlastima ocjenjivati stvar. 'Ništa se nije dogodilo što nije predviđeno Ustavom', napomenuo je.
'Moramo graditi društvo tolerancije'
Na pitanje očekuje li da će Ustavni sud reagirati odgovorio je kako očekuje da će Ustavni sud, kao Sabor i građani, nositi svoj dio odgovornosti. 'Moramo graditi društvo tolerancije i razumijevanja, a ne društvo isključivosti', kazao je Leko.
Na pitanje o navodnoj 'neprincipijelnoj koaliciji' između SDP-a i HDZ-a u vezi referenduma Leko je rekao da je to 'zabava za javnost'.
'Ako smo principijelni, onda nije važno tko će još glasati za to. Ako mi, kao stranka ili pojedinci, ocjenjujemo neke vrijednosti preko kojih ne možemo prijeći onda više nije važno tko će još ići s nama. Moramo gledati s tog aspekta, a ne glasovati zato što je HDZ ili mi protiv ili obrnuto', istaknuo je.
Upitan o referendumu o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina i prijevremenim parlamentarnim izborima, koji su najavili Hvidra i Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, Leko je rekao da se stvari u društvu ne mogu rješavati samo referendumima te da jedan od najavljenih referenduma zadire u temeljna ljudska prava i slobode, što ne može biti referendumsko pitanje.
Osvrćući se na najavu referenduma o prijevremenim izborima, odgovorio je kako je skupljanje potpisa legitimno, ali da su prijevremeni izbori, kao i redovni, uvijek referendum.
'Legitimno je tražiti prijevremene izbore jer je svaka demokratska vlast podložna preispitivanju i kontroli, pa i prijevremenim izborima', kazao je Leko.
Referendum zatražila inicijativa 'U ime obitelji'
Raspisivanje referenduma o definiciji braka zatražila je građanska inicijativa 'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa. Na referendumu bi građanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg sadržaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.
Podršku inicijativi dali su HDZ i druge konzervativne političke stranke.
Protivnici iznose više argumenata kontra referenduma
Protivnici ustavne definicije braka iznose više razloga kontra referenduma i uvrštavanja spomenute definicije u temeljni pravni akt RH. Jedan od češćih argumenata koji navode je da je samo referendumsko pitanje zapravo protuustavno te da otvara put diskriminaciji izvanbračnih i istospolnih zajednica.
Spominju i Obiteljski zakon, u kojemu definicija braka kao zajednice žene i muškarca već postoji, a dio protivnika navodi i 47 milijuna kuna, koliko je predviđeno da će provedba referenduma koštati porezne obveznike, kao bespotreban trošak.
Među protivnicima ustavne definicije braka su predsjednik Republike, stranke vladajuće koalicije te pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
