Prosvjedi roditelja ispred osnovne škole u Krapinskim Toplicama, višednevna prepucavanja i sukobi oko nošenja maski, donošenje ''antimaskerskih'' odluka u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, incident s nožem za vrijeme roditeljskog sastanka, a sve u nazočnosti djece…svi ti ružni događaji intenzivirani posljednjih dana, otvorili su pitanje jesu li hrvatske škole postale mjesta opasnog življenja i koliko su uopće učenici i nastavnici sigurni za vrijeme boravka u školi.
U Sindikatu hrvatskih učitelja ističu kako je tretiranje svih zaposlenih u školama kao službenih osoba, bila upravo njihova inicijativa usmjerena na povećanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim institucijama.
''Ranijih godina imali smo slučaj kada je jedan ravnatelj, pokušavajući zaštititi zaposlenika koji je bio napadnut, u konačnici dobio prekršajnu prijavu. Kako bismo spriječili takve događaje, ali i povećali razinu sigurnosti djece i zaposlenih, uspjeli smo se izboriti za status službene osobe'', ističe Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja Split. Hinić naglašava kako se od zaposlenih u školama očekuje da samostalno, bez uključivanja nadležnog ministarstva rješavaju različite konfliktne slučajeve i incidente.
Pročitajte i ovo
Zaštitari u školama nisu dobro rješenje
"Istodobno, na primjeru u Krapinskim Toplicama vidimo da čitav državni vrh nije u stanju riješiti jedan problematičan slučaj'', izjavila je voditeljica splitskog sindikata učitelja te dodala kako angažiranje zaštitara u školama ne bi bilo dobro rješenje. Ključ je u prevenciji, naglašavaju u Sindikatu hrvatskih učitelja.
"Sindikat ima mrežu medijatora (izmiritelja), čiji je angažman u prevenciji nasilja u nekim europskim zemljama, primjerice skandinavskim, zabilježio jako dobre rezultate. Bilo bi dobro to iskustvo prenijeti i u našu praksu'', predložila je Ana Hinić te kazala kako je Sindikat spreman na daljnju suradnju sa svim drugim akterima, kako bi se povećala sigurnost u školama.
Škole nemaju dovoljno stručnjaka
I u Uredu dječje pravobraniteljice smatraju kako se se problematici nasilja u školama ne pristupa sustavno.
''Već godinama upozoravamo da je potrebno zaposliti više psihologa i socijalnih pedagoga te dodatno educirati učitelje za rano prepoznavanje problema u ponašanju i drugih teškoća djece, ali i za poduzimanje pojedinih ranih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvješćuje nas u zadnje vrijeme o povećanom zapošljavanju ovih stručnjaka, ali doznajemo da je riječ o mladim stručnjacima koji se zapošljavaju na pripravnički staž u trajanju od jedne godine'', objašnjava Helenca Pirnat Dragičević te dodaje kako Ured pravobraniteljice pozdravlja tu mjeru, ali smatra da škole moraju imati i stalno zaposlene stručnjake.
Pravobraniteljica za djecu naglašava i da je vrlo bitno provoditi preventivne aktivnosti, u koje bi svakako trebali biti uključeni učenici.
Akcijski plan za prevenciju nasilja nije zaživio u praksi
Helenca Pirnat Dragičević podsjeća i na Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, koji je donesen za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
"S obzirom na pritužbe koje zaprimamo, nemamo dojam da je u praksi ovaj dokument doveo do značajnijeg unapređivanja stanja. Imamo saznanja da neke škole ne primjenjuju obvezne propise i ne poduzimaju odgovarajuće stručne mjere koje su nužne u reakciji na vršnjačko nasilje. No, valja naglasiti da ima i škola koje vrlo stručno pristupaju i prevenciji i reagiranju na vršnjačko nasilje, te su primjer dobre prakse u zaštiti prava i interesa djece“, kazala je pravobraniteljica te dodala kako je nužna i veća odlučnost sustava i same školske uprave da udalje iz odgojno-obrazovnog sustava udalje i svog djelatnika koji krši prava i interese učenika.
