Kako je prenijela slovenska tiskovna agencija STA, Pahor je rekao da Slovenija pozdravlja inicijativu Europske komisije o posredništvu u rješavanju graničnog spora s Hrvatskom, te da je to u ovom trenutku 'najbolje, a vjerojatno i jedino rješenje', ali je dodao kako o samoj inicijativi o kojoj se vode diplomatski kontakti ne može govoriti.
Pročitajte i ovo
Vojni pakt
Putin postavlja Orešnika na granicu članica NATO-a: Objavio i tko će određivati mete
sukob dva brda
Hrvatski sabor potvrdio slanje hrvatskih vojnika u 12 misija, NSATU na čekanju
Kako navodi slovenska tiskovna agencija, Pahor je stranim novinarima rekao da bi htio da inicijativa EK uspije, te da će za Sloveniju i za Hrvatsku morati biti prihvatljivo kompromisno rješenje. Pri tome je, kako je rekao, za Sloveniju bitan uvjet za prihvaćanje kompromisa da joj to rješenje 'omogući slobodan pristup otvorenom moru'. Po Pahorovim riječima Slovenija ne želi uzrokovati probleme EU, ali je osobno spreman prihvatiti i taj rizik da bi zaštitio slovenske nacionalne interese u vezi s granicom.
>> Slovenci odustali od veta
'Ne bi imalo smisla da sada pokušamo probleme pomesti ispod tepiha jer će na kraju za ulazak Hrvatske u EU slovenski parlament morati odlučiti dvotrećinskom većinom', upozorio je Pahor. U vezi s njegovim susretom s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom do kojega bi uskoro trebalo doći i koji je bio najavljen, Pahor je rekao da od njega ne treba očekivati rješenje problema, ali da bi takav susret mogao stvoriti ozračje koje bi omogućilo da se postigne rješenje.
Što se tiče prijedloga EK-a o posredništvu, Pahor je naglasio da su diplomatski razgovori o njoj u tijeku, ali da o tome mora šutjeti. Moguće rješenje graničnog spora između Slovenije i Hrvatske trebalo bi se postići prije nego što Hrvatska uđe u EU, rekao je Pahor. Dodao je da bi to bila značajna poruka i ostalim državama u regiji da svoje međusobne probleme moraju riješiti prije svog ulaska u integraciju. Uz to, Pahor je ustvrdio da je EU i Sloveniju tijekom pregovora o primanju u članstvo upozoravala da svoj granični spor s Hrvatskom mora riješiti, te da je Slovenija postupila u dobroj vjeri kad je bila spremna prihvatiti tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan. No, s druge strane, Hrvatska ga je odbila jer o njemu nije bilo konsenzusa niti u okviru tadašnje hrvatske koalicijske vlade, rekao je Pahor.
Jelinčić traži referendum o ulasku Hrvatske u NATO
Predsjednik slovenske Nacionalne stranke Zmago Jelinčič uložio je u slovenskom parlamentu prijedlog zakona o referendumu za ulazak Hrvatske u NATO, na kojemu bi se odlučivalo o naknadnom potvrđivanju ili nepotvrđivanju Protokola o ulasku Hrvatske u NATO, kojega je slovenski parlament velikom većinom ratificirao u ponedjeljak.
Jelinčič je na konferenciji za novinare izjavio da je uložio takav prijedlog kako bi preduhitrio slovensku Pučku stranku koja je također najavljivala takvu mogućnost, ali će se po Jelinčičevim riječima vjerojatno nagoditi s vladom i odustati od svog prijedloga.
U prijedlogu zakona koji je podnio Jelinčič od birača se zahtjeva da odgovore na pitanje:'Jeste li za to da stupi na snagu Zakon o ratifikaciji pristupnog protokola za ulazak RH u NATO, koji je usvojen u parlamentu?".
Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar potvrdio je da je Jelinčičeva stranka uložila svoj prijedlog i ako se utvrdi da je on formalno korektan parlament će se o tome morati izjasniti u roku sedam dana. No predsjednik parlamenta ocijenio je da nema izgleda da bi zastupnici prihvatili Jelinčičev prijedlog jer su hrvatski pristupni protokol već ratificirali i to velikom većinom, pri čemu je samo 11 zastupnika bilo protiv.
'Referendum bi više škodio Sloveniji nego Hrvatskoj'
Raspisivanje slovenskog referenduma o ulasku Hrvatske u NATO više bi škodio Sloveniji nego Hrvatskoj, izjavio je u razgovoru za mariborsku 'Večer' dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Vlatko Cvrtila.
'U tom bi se slučaju odnosi dodatno zaoštrili. Referendum bi u prvom redu škodio Sloveniji, a Hrvatskoj manje. Takav bi potez možda imao kratkoročne unutarpolitičke učinke u samoj Sloveniji, ali bi ona nesumnjivo otežala svoj međunarodni položaj', rekao je Cvrtila za slovenski dnevni list. Dodao je da bi bilo šteta narušiti tradicionalno prijateljske i dobre odnose dvaju naroda koji su korisni i objema državama.
Sanader: Najbolje je da se granični spor riješi na Međunarodnom sud
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader predočio je austrijskom saveznom kancelaru Werneru Faymannu hrvatsko stajalište prema kojem je najbolje da se hrvatsko-slovenski granični spor riješi na Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu.
'Hrvatska inzistira na načelu da se bilateralna pitanje ne mogu i ne smiju unositi u europske pregovore', izjavio je Sanader novinarima nakon razgovora s austrijskim kancelarom, podsjetivši da to nije bio slučaj ni kod ulaska Slovenije u EU, niti kad je riječ o drugim državama koje su imale slična otvorena pitanja.
Na novinarsko pitanje o trenutačnom stanju spora sa Slovenijom, Sanader je odgovorio kako su u tijeku konzultacije na relaciji Bruxelles, Ljubljana, Zagreb te je naglasio da je međunarodno pravo dobar temelj za rješavanje graničnih pitanja, budući da smatra kako politički pregovori nisu dobar način. Faymann je pritom naglasio da Austrija 'pruža podršku koliko god može', ali je podsjetio da je riječ o pitanjima koja je lakše rješavati daleko od očiju javnosti. Pritom je još jednom naglasio da se Austrija 'u svakoj prigodi' zauzima za pristup Hrvatske EU-u.
'Pravednijeg pristupa od pristupa argumentima nema' rekao je Sanader, ustrajući na hrvatskom zahtjevu da se hrvatsko-slovenski granični spor rješava pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.
'Hrvatska je spremna unaprijed, kao što bi to trebao napraviti i slovenski Državni zbor, da naš hrvatski Sabor donese unaprijed odluku da će prihvatiti pravorijek Međunarodnog suda pravde u Den Haagu' rekao je Sanader. Upitan od novinara znači li njegova turneja po Europi prikupljanje podrške budući se uskoro posjetiti Pariz, Ankaru i Beograd, Sanader je rekao kako su svi ti susreti planirani ranije, ali će pristup Hrvatske EU-u i odnosi sa Slovenijom biti 'središnja tema svih tih razgovora'.