"Duboko me je pogodila vijest o njegovoj smrti, iako smo znali da njegovo zdravstveno stanje nije dobro, da se borio s teškom bolešću", rekao je Jandroković novinarima u Saboru.
Naglasio je da će Tuđmana u prvom redu pamtiti kao "dobrog, dobronamjernog, blagog čovjeka, koji nije bio tipičan političar". Znam da ga cijene kolege iz HDZ-a, ali i ostali zastupnici jer se uvijek zauzimao za agrumentiranu i stručnu raspravu, rekao je Jandroković.
Posebno je naglasio kako je Tuđman bio "strastveni zagovornik" reformi u Saboru, tako da se ojača njegov dignitet, kvaliteta i stručnost rasprava. Zagovarao je da se puno ozbiljnije radi kroz odbore i u tome je bio ustrajan, rekao je.
Miroslav Tuđman ostavio je trag i izvan Sabora. "Tijekom Domovinskog rata i nakon njega obnašao je niz vrlo važnih funkcija. Pamtit ćemo ga kao jednog od utemeljitelja hrvatske obavještajne zajednice, dao je veliki doprinos u stvaranju hrvatske države i u borbi za njenu neovisnost i samostalnost. Posebno je važan njegov doprinos u Domovinskom ratu", naglasio je Jandroković.
Podsjetio je kako je s Tuđmanom u zadnjem desetljeću dva puta bio zajedno u istim izbornim jedinicama, na istim listama, te ga, osim političkih veza, uz njega veže i prijateljski, korektan ljudski odnos.
"Siguran sam da će ga pamtiti brojni naraštaji, ostaje veliki gubitak za sve nas u Saboru", rekao je Jandroković i izrazio sućut obitelji Tuđman.
"Tuđman je bio istinski hrvatski domoljub"
Mate Granić kaže da je Tuđman bio "istinski hrvatski domoljub, dragovoljac Domovinskog rata, odličan šef obavještajne zajednice, jednako tako dobar saborski zastupnik". Dodao je kako je njegova smrt velik gubitak za Hrvatsku državu i HDZ.
Istaknuo je kako je Tuđman dao svoj pečat u izgradnji obavještajne zajednice.
"Na prvom mjestu on je bio hrvatski domoljub i demokrat i to je bilo jako važno u to vrijeme", zaključio je Granić.
Plenković: "Uživao je poštovanje brojnih aktera, neovisno o političkoj pripadnosti"
Premijer Andrej Plenković upisao se u ponedjeljak u knjigu žalosti otvorenu u Hrvatskom saboru u povodu smrti HDZ-ova zastupnika Miroslava Tuđmana te prigodnim riječima istaknuo njegov doprinos u demokratizaciji zemlje i izgradnji hrvatskih institucija.
"Sin prvog hrvatskog predsjednika, najstariji saborski zastupnik Miroslav Tuđman, bio je politički angažiran znanstvenik, čovjek koji je vrlo studiozno pristupao svom radu u Saboru. Uživao je poštovanje brojnih aktera, neovisno o političkoj pripadnosti", izjavio je Plenković.
Za Tuđmana je istaknuo da je u proteklih tridesetak godina slobodne, moderne i demokratske Hrvatske bio jedan od političara koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i procesu izgradnje hrvatskih institucija, kao jedan od utemeljitelja hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sustava.
Izrazivši sućut obitelji u ime Vlade, HDZ-a i svoje osobno, Plenković je poručio da će se Miroslava Tuđmana s ponosom sjećati svi koji su pratili njegov rad i cijenili njegov doprinos slobodnoj Hrvatskoj.
Miroslav Tuđman, koji je preminuo u nedjelju u 75. godini života, bio je istaknuti znanstvenik, sveučilišni profesor, publicist i jedan od utemeljitelja hrvatskog obavještajnog sustava.
Bio je stručnjak za informacijske znanosti, a diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970., gdje je doktorirao 1985.
Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, od 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu, gdje je bio redoviti profesor te osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989.–90.).
Informacijske znanosti i državna sigurnost
Bavio se teorijom i epistemologijom informacijske znanosti te problemima državne sigurnosti. Autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka, desetak knjiga, organizator mnogih stručnih skupova i voditelj niza istraživačkih projekata.
Važnija djela su mu: Struktura kulturne informacije, Paradigma informacijske znanosti, Teorija informacijske znanosti, Obavijest i znanje, Uvod u informacijsku znanost, Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti, Krivi za zločin samoodređenja?, Prikazalište znanja, Istina o Bosni i Hercegovini, Vrijeme krivokletnika, Informacijsko ratište i informacijska znanost, Programiranje istine, Programirane hereze i hrvatski otpori, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije, Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj, Tuđmanov arhiv i Druga strana Rubikona (2017.).
Bio je glavni urednik časopisa Pitanja i National Security and the Future.
Kao diplomirani filozof i sociolog i doktor informacijskih znanosti predavao je na brojnim institucijama, od Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mostaru, preko Ratne škole do Diplomatske i Obavještajne akademije.
Tijekom i nakon Domovinskog rata obnašao je dužnosti ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, člana Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti predsjednika Republike i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
Tuđman je bio prvi voditelj Centra za strategijske studije (1992.–93.) te osnivač Obavještajne akademije 1998. godine.
Saborski je doajen, u Hrvatski sabor prvi je put izabran 2011. godine, a njegov zastupnički rad karakterizirali su odmjerenost, argumentiranost, stručnost, poštivanje drugih.
U aktualnom sazivu Sabora bio je voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentranoj skupštini NATO-a te član odbora za obranu, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za ratne veterane te za međuparlamentarnu suradnju.
