Prema izvještaju o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2020. godini, predstavljenom u utorak, zabilježena je stagnacija i nazadovanje u brojnim područjima dok su na udaru pandemije i potresa najviše bila prava na zdravlje, dom, adekvatne uvjete života te pravo na rad.


"Uslijed pandemije i potresa koji su pogodili Zagreb i Baniju, ljudska prava u Hrvatskoj u kojima smo bilježili napredak u proteklim godinama, stagnirala su, a ljudska prava marginaliziranih skupina su se do određene mjere umanjivala", istaknuo je programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel na predstavljanju godišnjeg izvješća.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Getty Images) Izmijenili ustav kako bi onemogućili posvajanje istospolnim parovima: "Mračan dan za ljudska prava" Siromaštvo u vrijeme koronavirusa - 1 Siromaštvo u doba korone: Kriza ispraznila i police socijalnih samoposluga - "Prikupili smo triput manje nego prošlih godina"

Nabrojao je i da su posebice na udaru potresa i epidemije bila prava na zdravlje, dom, uvjete života te prava na rad, u kojima su i prethodnih godina zabilježeni negativni trendovi.

Pritom su posebno pogođene osobe u riziku od siromaštva, kojih je u Hrvatskoj preko 20 posto, osobe starije životne dobi, jednočlane obitelji i djeca, dodaje Novosel te ističe da su izazovi u ostvarenju ljudskih prava veći izvan urbanih centara Hrvatske.

Novosel smatra da su pandemija i potres dodatno pokazali slabu kapacitiranost i pripremljenost državnih institucija, uprave, i društva na krizne situacije u smislu uvježbanosti i kapacitiranosti.

Dodao je da je zabrinjavajuća potkapacitiranost državnih institucija za kreiranje javnih politika temeljenih na ljudskim pravima, što ilustrira činjenica da Hrvatska nema razrađenu javnu politiku suzbijanja siromaštva za buduće razdoblje, ali niti novi plan zaštite i promocije ljudskih prava.

"U spektru građanskih prava, došlo je do masovnih ograničavanja prava, no ta ograničenja bila su iznimno legitimna i razmjerna, što je potvrdio i Ustavni sud", kazao je Novosel, dodavši da su protuepidemijske mjere ujedno i potaknule raspravu o važnosti ljudskih prava.

Gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj u riziku od siromaštva

Izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu napravila je Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s organizacijama civilnog društva, a daje uvid u stanje ljudskih prava u više područja.

Što se tiče socio-ekonomskih prava, izvještaj navodi da je gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj, njih 23,3 posto u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a čak 51,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak, više od 40 posto si ne može priuštiti godišnji odmor izvan kuće, a kraj s krajem vrlo teško ili teško spaja više od trećine kućanstava.

Epidemija i zabrana rada pojedinim djelatnostima, očekivano su dovele do porasta nezaposlenosti. U 2020. godini, navodi se u izvješću, udvostručen je broj poslovno uvjetovanih otkaza u odnosu na prethodnu godinu, a kroz 11 mjeseci u 2020. godini na Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavilo se 43.000 radnika koji su ostali bez posla kao tehnološki višak i oko 97.000 radnika kojima je istekao ugovor na određeno.

Pandemija je, ističe se, dodatno ograničila pristup zdravstvenim uslugama. "Onemogućavanje roditeljima posjeta i boravka uz dijete dok je na liječenju u bolnicama predstavlja ozbiljno kršenje prava djece, a nedostatak jasnih uputa za posjete i boravak roditelja uz djecu ukazuje i na potencijalno neujednačeno postupanje bolnica tijekom epidemije", kažu u izvješću.

Dodaju da su se protuepidemijske mjere odrazile i na mentalno zdravlje građana, a preliminarno istraživanje ukazuje da su osobe koje su provele vrijeme u samoizolaciji značajno više anksiozne, depresivne i pod stresom nego osobe koje nisu bile u samoizolaciji.

Trećina osoba starijih od 65 u riziku od siromaštva

U izvještaju stoji da je u Hrvatskoj gotovo trećina osoba starijih od 65 godina u riziku od siromaštva, a u toj dobnoj skupini u većem riziku su žene. Dodaju da su mjere zabrane posjeta i izlaska iz ustanova socijalne skrbi, znatno utjecala na dodatnu socijalnu isključenost osoba starije životne dobi.

Epidemija je znatno utjecala na dostupnost i kvalitetu obrazovanja, navode, a pristup nastavi na daljinu bio je otežan ili onemogućen pojedinim učenicima - pripadnicima ranjivih skupina, posebno romskoj skupini, onima kojima hrvatski nije materinji jezik, učenicima s poteškoćama u razvoju, a zbog ograničenja pristupa tehnologiji, pristup nastavi bio je ograničen učenicima u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju.

Na području pravosuđa, najveći problem i dalje ostaje učinkovitost i kvaliteta pravosudnog sustava, prije svega u području korupcije. Zabrinjava da je razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa među najnižima u EU-u.

Prema istraživanju Eurobarometra o korupciji čak 97 posto građana u Hrvatskoj ističe korupciju kao jednu od značajnijih prepreka ostvarenju neovisnosti pravosuđa. S druge strane, većini je građana mogućnost prijavljivanja korupcije i dalje nepoznata i često odustaju od prijavljivanja zbog straha od posljedica, navodi se u izvješću.

U prošloj godini pet fizičkih napada na novinare

Kršenja medijskih sloboda i u 2020. godini očitovalo se u učestalim tužbama protiv novinara i urednika, a i dalje je problematično uplitanje vlasti u rad javne televizije. Dodatno zabrinjavaju slučajevi vrijeđanja, zastrašivanja, prijetnji i prijetnji smrću koje doživljavaju novinari, kao i prijetnje na internetu, dok je u 2020. zabilježeno pet fizičkih napada na novinare i novinarke.

Što se tiče prava žena, izvještaj navodi da u 2020. godini nisu napravljeni pomaci u zaštiti reproduktivnog zdravlja žena. Također, broj kaznenih djela nasilja u obitelji u prvoj polovici 2020. godini porastao je za više od 40 posto u odnosu na 2019. godinu, a zabilježen je i porast seksualnog nasilja.

Govoreći o pravima izbjeglica, u izvještaju se navodi da su u 2020. godini odobrene svega 42 međunarodne zaštite, što je najmanja stopa odobravanja od početka izbjegličkog vala 2015. godine, da su nezakonita postupanja policije na granici postala učestalija i nasilnija, a da je integracija osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo i dalje otežana.