Aladrović nakon sjednice GSV-a: "Siguran sam da se nestašica plina neće dogoditi"

Ministar rada Josip Aladrović kazao je da su razgovarali o proračunu. Marić je upoznao socijalne partnere s detaljima. Istaknuto je zadovoljstvo s očekivanim gospodarskim rastom, rekao je.

Aladrović kaže da je bilo i riječi o prijetnjama u gospodarstvu i epidemiji.

"Postoji visoka razina razumijevanja svih partnera", rekao je ministar.

Ministru Mariću skrenuta je pozornost na reformu zdravstva kao jedan od izvora poteškoća u proračnu te istaknuto kako je
potrebno potaknuti praćenje realizacije onog što se događa s proračunskom potrošnjom.

"Potaknuli smo na neki način, praćenja i usklađenosti i realizacije onoga što se događa s proračunom, proračunskom potrošnjom i onoga što ostvarujemo u Hrvatskoj kao ciljeve Nacionalne razvojne strategije 2020.-2030. To je strategija o kojoj se u Hrvatskoj puno govorilo, ali onog trenutka kad je prihvaćena nekako je gurnuta po strani. Bilo bi jako dobro da sve ciljeve ostvarimo u što je moguće boljoj realizaciji i moguće višim iznosima. Nekako bi bilo dobro da pratimo proračunsku politiku, realizaciju proračunskih stavki i realizaciju reformskih poteza, a usklađujemo s Nacionalnom razvojnom strategijom, do koje mjere uspijevamo ostvariti ciljeve te razvojne strategije. Postavlja se pitanje zašto donosimo sve te dokumente, ako ih nakon puštanja ostavljamo po strani", rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.

Pročitajte i ovo EKSPLOZIJA CIJENA Hoće li vladajući intervenirati zbog inflacije energenata i što će učiniti oporba? "Ulazimo u zonu sumraka"

Treba se razgovarati o ograničavanju cijena energenata

Predstavnik sindikata u GSV-u Krešmir Sever kazao je kako je sindikalna strana izrazila nezadovoljstvo da se o ovome razgovara nakon što je donesen proračun. "Smatramo da je važno da se o prijedlogu proračuna razgovara sa socijalnim partnerima prije nego se o tome otovri rasprava u Saboru", kaže Sever. 

"Sindikati sada pregovaraju o kolektivnim ugovorima, a okviri su u proračunu već određeni, pa ispada da će se pregovatati o nečemu što je unaprijed dogovoreno", rekao je i kazao kako treba otvoriti pitanje iseljavanja i same demografije.

"Trebalo bi imati hrabrosti i namijeniti sredstva iz proračuna za ostanak ljudi u Hrvatskoj i da se posvetimo demografskim pitanjima", kaže Sever. 

I Sever je istaknuo problem zdravstva.  

"Najgore što se može dogoditi da krenu divljati cijene energenata koje će povući ostale cijene gore", ističe Sever i kaže kako se o tome treba razgovarati sada. Smatra da bi Vlada trebala ograničiti rast cijena energenata.

Pročitajte i ovo Ironija našeg društva Nemojte kupovati jeftino - koštat će vas skupo: Pogledajte MUP-ovu antikorupcijsku reklamu

Nastavljaju se pregovori sa sindikatima

Aladrović je rekao kako će osnovica plaće u siječnju biti 6044 kune.

"Sutra se nastavljaju pregovori za državne i javne službe i dogovorili smo se da ćemo prezentirati ponudu Vlade", rekao je Aladrović i dodao da je bio intenzivan rast plaća u državnom i javnom sektoru u posljednjih 5 godina.

"Ne može se zanemariti da je rast po pojedinim službama bio između 23 i 40 posto u proteklih pet godina. Stopa inflacije nije bila toliko intenzivna što znači da su realne plaće rasle. Zahtjevi koje su sindikati istaknuli do sada nisu realni i to moramo biti svi svjesni", naglasio je, ali i dodao da je Vlada spremna na pregovore.

"13. plaća nije prihvatljiva", rekao je.

Istaknuo je da ako bude potrebe za rebalansom, on će se dogoditi.

"Neovisno zbog kojeg razloga. Sigurno da ona masa plaća koju smo zacrtano stavili u proračun nije nešto što nas onemogućava da dalje pregovaramo. Razgovaramo o čitavom nizu materijalnih prava, nije ovdje samo u pitanju osnovica, već i dar za djecu, božićnica, regres, visine proračunske osnovice, naknade troškova prijevoza. Ovo nisu pregovori koji se događaju svake godine vezano za osnovicu, nego su ovo pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Puno je otvorenih pitanja i zamolio bih za još strpljenja jer to je u ovom trenutku potrebno kako bismo pregovarački približili obje strane", rekao je.

Pročitajte i ovo Još jedan udar na džep U ponoć ulazimo u jednu od najskupljih godina: Cijena ide gore i omiljenoj namirnici Hrvata

Vlada će reagirati po potrebi

Aladrović kaže da je Vlada već reagirala na cijene goriva te da će to učiniti ponovno, ako bude potrebno.

"Donijet ćemo mjere koje budu potrebne", kaže ministar i dodaje kako treba prvo razgovarati na ekonomskoj, a onda na političkoj razini.

Povećanje cijena artikala je očekivan, ali stanje nije alarmantno, kaže ministar i ponovno ističe da će Vlada reagirati po potrebi.

Rekao je kako cijene energenata na burzama konstantno rastu.

"Ne možemo sa sigurnošću reći kada će to stati ili krenuti u suprotnom smjeru. U trenutku kad je trebalo reagirati prema maloprodajnim cijenama derivata, Vlada RH je reagirala. Ako to bude potrebno, reagirat će opet. Jedan od zaštitnih faktora nije zamrznuti cijene ili korigirati ih, nego je bitno stalno povećavati standard građana i povećavati plaće kako bi mogle zadovoljiti troškove i da rast plaća bude veći, nego je rast cijena", rekao je. Rekao je kako postoje sektori gdje se rast plaća nije dogodio ili je sporiji.

"Treba razlikovati ekonomske i socijalne parametre koji su s tim povezani. Ako se bude radilo o intervencionističkoj politici glede povećanja cijena energenata, neće se samo gledati strana potrošača koji koristi tu energiju, nego i poslovni opstanak onih koji te energente isporučuju. Siguran sam da se nestašica plina neće dogoditi", rekao je.

I Damir Zorić se osvrnuo na cijene energenata. Kaže da od proizvođača do potrošača postoji niz dodataka u cijeni, a na neke može utjecati Vlada. "Trebamo utjecati na stvari koje su u našim rukama", rekao je.

"Ne može uvijek sve biti idealno, moramo nekad znat istrpiti kad dođu loše stvari", rekao je.

Zorić je komentirao i zabranu prodaje pića na kioscima u Puli. Pita se s kojim pravom i ističe da treba postojati sloboda na tržištu.

Očekuje se gospodarski rast

Prihodi Državnoga proračuna za 2022., šestog kojeg je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.

Proračun se temelji na ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.

Plan je da javni dug ove godine ide prema 80,7 posto, a da manjak opće države padne na 2,6 posto BDP-a.

Nakon prošlog sastanka u prosincu prošle godine ministar rada Josip Aladrović najavio je kako će jedna od glavih tema ove godine u Vijeću bit će biti nedostatak kvalificirane radne snage i rast plaća.