Rezolucija: Temelj medijacije međunarodno pravo

Za rezoluciju je glasovalo 548 zastupnika, a 40 ih je bilo protiv. Europski parlament 'podsjeća na neformalni dogovor postignut 25. kolovoza između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog spora pred međunarodno tijelo, pozdravlja spremnost Hrvatske i Slovenije da prihvate medijaciju koju je ponudila Komisija i zauzima stajalište da se ta medijacija treba temeljiti na međunarodnom pravu; u tom kontekstu očekuje brzi napredak u pristupnim pregovorima', glasi prihvaćeni amandman o kojemu su dogovori trajali sve do samog glasovanja.

Pročitajte i ovo Slovenci se opiru Swoboda pokušava dogovoriti kompromisni amandman o posredništvu Swoboda: Granične hrvatsko-slovenske sporove riješiti arbitražom ili medijacijom

>> Slovenski zastupnici podijeljeni pri glasovanju o rezoluciji o RH

>> Swoboda pokušava dogovoriti kompromisni amandman o medijaciji

Konačna verzija u odnosu na prethodnu razlikuje se u tome što se u njoj ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu, nego 'međunarodno tijelo', ne spominje se ni 'sudska praksa', tako da je ostalo da se 'medijacija mora temeljiti na međunarodnom pravu' Taj članak rezolucije u velikoj je mjeri izmijenjen u odnosu na prijedlog rezolucije koji je izglasan na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta 21. siječnja, prije nego što je povjerenik za proširenje Olli Rehn izišao s prijedlogom da se u rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog spora uključi stručna skupina pod vodstvom Marttija Ahtisaarija.

Pozdravljen neformalni dogovor

Odbor je tada, na prijedlog njemačkog demokršćanina Bernda Posselta, prihvatio prijedlog teksta u kojem se 'pozdravlja neformalan dogovor postignut 25. kolovoza 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred Međunarodni sud pravde u Haagu i traži od obiju strana da provedu taj dogovor'.

Konačna verzija u odnosu na prethodnu razlikuje se u tome što se u njoj ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu, nego 'međunarodno tijelo', ne spominje se ni 'sudska praksa', tako da je ostalo da se 'medijacija mora temeljiti na međunarodnom pravu'. Prije toga je predlagano da se u tekst unese formulacija da se medijacija treba temeljiti i 'na načelu pravičnosti', ali je to u dogovaranju kompromisnog amandmana otpalo i nije ni stavljeno na glasovanje.

Otpao je i zahtjev slovenskih zastupnika da se na kraju amandmana doda rečenica 'poštujući interese obiju strana'. Swoboda je na konferenciji za novinare prije glasovanja ocijenio da je 'Slovenija sada sklonija prihvatiti da se medijacija temelji na međunarodnom pravu, nego što je to bila prije nekog vremena'.

Hrvatska se mora ubrzati

U izglasanoj rezoluciji izražava se uvjerenost 'da cilj zaključivanja pregovora u skladu s indikativnim kalendarom koji je objavila Komisija može biti dostignut, pod uvjetom da Hrvatska vlada ubrza svoje napore na rješavanju posebno osjetljivih pitanja povezanih s pristupnim procesom, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, da konačno ispuni mjerila u tim područjima, te ako Vijeće bude htjelo i moglo otvoriti sva pregovaračka poglavlja bez daljnjih odgoda'.

Parlament je prihvatio i Swobodin amandman kojim se mijenja prijedlog teksta usvojen na vanjskopolitičkom odboru u kojem je stajalo da bilateralna pitanja ne bi trebala biti 'preprekom za pristupanje' i u kojem se tražilo od 'hrvatske vlade i vlada susjednih zemalja da hitno riješe otvorena pitanja'. U prihvaćenom Swobodinom amandmanu kaže se da bilateralna pitanja ne bi trebala biti preprekom 'za napredovanje u pristupnim pregovorima, pod uvjetom da se ti pregovori ne koriste za prejudiciranje konačnog rješenja takvih pitanja'.

Slovenska blokada zbog hrvatskoj prejudiciranja granice?

Slovenija blokira 11 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima zbog toga što Hrvatska navodno u svojim dokumentima u pristupnom procesu prejudicira granicu. Europski parlamentarci su prihvatili Swobodin amandman u kojem se pozdravlja otvaranje posebnih odjela na četiri hrvatska suda koji će se baviti slučajevima korupcije i organiziranog kriminala.

Rezolucije Europskog parlamenta, iako imaju određenu političku težinu, pravno su neobvezujući tekstovi. U pitanjima proširenja uloga Parlamenta svodi se na davanje mišljenja prije početka pristupnih pregovora i na potvrđivanje pristupnog ugovora, a na sam proces pregovora parlamentarci ne mogu izravno utjecati.