Boris Lalovac i Zdravko Marić gosti Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Boris Lalovac i Zdravko Marić gosti Dnevnika Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) - 1

U Izbornim razgovorima Nove TV sugovornici Mislavu Bagi su tehnički ministar financija Zdravko Marić te bivši ministar financija Boris Lalovac.


Mislav Bago je na temu financija u Dnevniku Nove TV razgovarao sa Zdravkom Marićem i Borisom Lalovcem.

PDV je očito u fokusu jedne i druge političke opcije. HDZ predviđa smanjivanje za jedan postotni poen, a do kraja mandata dva postotna poena. Koliko će to rasteretiti proračun i hoće li to osjetiti građani ili trgovački lanci?

Zdravko Marić:

Osjetit će građani, osjetit ćemo svi mi skupa obzirom da se radi o porezu koji plaćamo pri potrošnji. Taj jedan postotni bod je oko 1,6 milijardi kuna. U situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi s visokim poreznim opterećenjem, gdje imamo drugu najveću stopu PDV-a u Europi, vrijedi pravilo da je manje nekad i više, i sa smanjivanjem od jednog postotnog boda i poticanjem potrošnje širite krug poreznih obveznika, odnosno broj transakcija i u konačnici ne gubite toliko.

Boris Lalovac:

Smanjenje opće stope PDV-a, koja na žalost jest visoka, najviše će profitirati trgovci. Kad smo smanjili opću stopu PDV-a u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto nije se baš osjetilo smanjenje cijena u ugostiteljstvu i sav taj dio zarade ostao je u trgovini. Tako da nažalost hrvatski građani to neće osjetiti na svojoj lisnici.

Ali vi predviđate smanjivanje stope PDV-a na određene proizvode - voće, povrće, ribu... Može li to uvoznom lobiju koristiti?

Boris Lalovac:

Ne. Ono što govorimo o tom dijelu košarice, robe koja se dominantno proizvodi u Hrvatskoj, na primjer, svježa riba, nju ne uvozimo, znamo da je proizvodimo u Hrvatskoj; mandarine ili jagode koje uglavnom proizvodimo u Hrvatskoj. I određeni dio proizvoda ili repromaterijal koji daje mogućnost da hrvatska poljoprivreda konačno dobije mogućnost da postane konkurentna. Sličnu košaricu proizvoda imaju i Slovenija, Mađarska, ali da se ne ide kupovati takva košarica proizvoda u susjedne zemlje.

Koliko to košta?

Boris Lalovac:

Mi smo izračunali da bi zajedno s ovim smanjenjem, utjecajem s 13 na 5 posto u turizmu, koštalo oko milijardu kuna.

Zdravko Marić:

Mi za razliku od toga predlažemo ono što smatramo da je ispravnije i pravednije, a to je da se poljoprivrednim proizvođačima koji su u tom početnom dijelu lanca praktički izađe u susret sa sniženom stopom PDV-a na inpute u njihovoj proizvodnji, dakle na sjeme, gnojivo, na stočnu hranu. To su one stvari koje mogu podići konkurentnost hrvatskog sela i poljoprivrednika u onom dijelu koji su u sustavu PDV-a. To će sigurno utjecati na njihovu likvidnost. Dakle, smatramo da je puno pravednije i puno svrsishodnije smanjivati opću stopu PDV-a.

Boris Lalovac:

I mi smo govorili o repromaterijalu, a naša politika je bila da direktno povećavamo plaće i na taj način osiguramo više dohotke, a kako će hrvatski građani potrošiti svoj dohodak, to ostavljamo njima, a smanjenje PDV-a sigurno će najviše osjetiti samo trgovci.

Koliko bi vašu verziju smanjivanja PDV-a osjetili građani? U kunama? Deseci kuna, stotine kuna...? Imate li simulaciju?

Zdravko Marić:

Rekao sam za opću stopu od jedan posto, ostao je još jedan element, snižavanje stope PDV-a na električnu energiju na isporuku. Znate da je to u većini slučajeva naših gospodarstva i kućanstava praktički najveći izdatak. Što se električne energije tiče to je sve skupa 900 milijuna, ovisno o prosječnom računu, otprilike 50-100 kuna.

Boris Lalovac:

Opća stopa PDV-a ne bi toliko utjecala. Za ovaj dio repromaterijala najviše bi utjecalo na OPG-ove, na proizvođače da u tom dijelu budu konkurentni.

Idemo na plaće. HDZ previđa povećanje neoporezivog dijela s 2600 na 3700 kuna. U Narodnoj koaliciji se predviđa s 2600 na 3000 kuna. Koliko to konkretno znači više u novčanicima tim najsiromašnijim skupinama?

Boris Lalovac:

Dizanje na 3000 kuna ukupno bi koštalo oko milijardu i pol kuna. Oni su predložili nekakvih 4-5 milijardi kuna. Stvarno ne znam na koji su način mislili dizati na 3700. Zato što najveći broj građana ima niske plaće. Nažalost, negdje do 5000 kuna, ako imate osobni odbitak 1,5 posto, ne plaćate porez na dohodak tako da oni s niskim plaćama ne bi osjetili, na koji način bi njima išli pomoći? Tako da dižemo minimalnu plaću koja je sada oko 3000 kuna. Znate da smo digli s 2800 na 3000 kuna. Dizanje za 200 kuna njima bi više značilo nego ovo porezno rasterećenje.

Zdravko Marić:

Ovih 3750 kuna je jedna i pol minimalna plaća. Dakle svi koji su do toga oni praktički ne dolaze u porezne škare. Iznad toga imamo još dodatno za uzdržavane članove. Znači da dohodci oko 4000-4500, ako imate uzdržavanog člana obitelji, isto ne ulaze u porezne škare.

I jedna i druga politička opcija predviđaju da se na 40-postotnu stopu poveća neoporezivi dio iznad 13.200 kuna. Razmišljate li uopće o mogućnosti da se ta stopa ukine?

Zdravko Marić:

Razmišljamo. Mi za početak predlažemo smanjenje te stope s 40 na 36 posto i dizanje dohotka kad ta stopa starta na 20.000 kuna. U javnosti se često iskrivljuje da se time ide na ruku samo nekakvim top menadžerima i onima koji najviše zarađuju. Mi ovdje govorimo zapravo i o našem srednjem menadžmentu, o IT stručnjacima, inženjerima, liječnicima, o onima koji danas dobivaju jako puno ponuda iz EU i oni koji danas-sutra trebaju nositi ovo gospodarstvo.

Boris Lalovac:

Za početak bi povećali to na oko 18.000-20.000 kuna, ostalo bi do 40 posto za početak. To bi bio veliki udar na lokalnu zajednicu.

Kome to najviše koristi?

Boris Lalovac:

To najviše koristi srednjem sloju, mladim obrazovanim ljudima, da se ne iseljavaju van. Liječnicima, mladim znanstvenicima, inženjerima ili IT stručnjacima. Da ne dolazi do odljeva mozgova. Imamo demografski problem i mislim da bi to bila poticajna mjera da mladi Hrvati ostanu u Hrvatskoj.

Zdravko Marić:

Nismo baš kompatibilni s ovim izračunima. Naš prijedlog košta do milijarde kuna. Međutim, bitno je reći da zadnji put kad smo imali izmjenu poreza na dohodak, dignut je oporezivi dio, a ništa nije napravljeno da se kompenzira proračunima lokalne samouprave. Mi smo predložili da će se lokalnim jedinicama ustupiti kompletan prihod od poreza na dohodak, odnosno poreza na kamate.

Boris Lalovac:

Mi smo napravili kompenzacijske mjere, izračunali smo koliko je to koštalo. Dvije trećine lokalnih zajednica su povećale prihode, a jednoj trećini su bili manji prihodi zbog određenih poreznih izmjena. Apsolutno smo vodili računa o tome da se lokalnim zajednicama kompenzira.

Mirovine planirate povećati za 5 posto. Koliko će to koštati i koliko bi onda umirovljenici imali veće mirovine?

Zdravko Marić:

Mi ćemo već ove godine povećati mirovine, nevezano za izbore. Sjećate se da sam to u početku mandata vrlo jasno komunicirao. Predvidjeli smo 300 milijuna kuna samo za ovu drugu indeksaciju mirovina, obzirom na rast plaća, znate da imamo onu švicarsku formulu. Ali, naravno, paralelno s tim, u nastavku mandata, sigurno računamo na povećanje mirovina.

Koliko će vaš plan koštati i koliko će umirovljenici imati veće mirovine?

Boris Lalovac:

I u prošlom mandatu kad je bila kriza, 4,7 posto su ukupno povećane mirovine. Tada su rađene indeksacije iako to nije bilo lako provesti. Nadamo se da bi to također nastavili u tom dijelu. Ali gledajte, danas puno toga obećavamo, fiskalnu konsolidaciju će trebati dobro promisliti. kad sve to danas zbrojimo, naš financijski program će biti održiv. Ne da se danas daju jedna obećanja, a sutra Europskoj komisiji nešto drugu. Vrlo trezveno smo napravili naš gospodarski program i on će biti provediv, a ne samo obećanja. Znate onu - ne možete toliko platiti koliko netko može obećati. Tako da svakako vodimo računa o fiskalnoj konsolidaciji.

Porez na nekretnine - neki kažu porez na imovinu - kada će se on uvesti?

Zdravko Marić:

U prvoj fazi ide poboljšanje postojećeg sustava komunalne naknade, uvođenje novih kriterija koji će se koristiti pri oporezivanju da za veliku većinu kućanstava to neće značiti nikakvo povećanje, a to će biti jedna međufaza. Porez bi bio uveden 2018. godine.

Boris Lalovac:

Dok se ne usklade katastar i zemljišne knjige nema smisla uvoditi takav porez, pogotovo jer bi moglo dovesti do brojnih problema u njegovoj primjeni.

Javni dug se treba vraćati ili gospodarskim rastom ili privatizacijama. Što treba država privatizirati, što državi ne treba, a može se funkcionirati na tržištu, a nisu strateški nacionalni resursi?

Boris Lalovac:

Mi smo bili krenuli s privatizacijom Croatia osiguranja i HPB-a pa nismo dobili dobru ponudu. Dakle, sve one kompanije koje imaju tržište trebaju biti na tržištu. One koje su strateške, kao što je HEP, kao što je JANAF, infrastrukturne firme, šume, vode, nacionalna bogatstva, nikad ne bi trebala biti privatizirana i neće biti privatizirana. Ono što treba, primjerice hotelske kompanije, da nađu nove investitore, da zaposle nove ljude, to smo i radili. 12 kompanija u hotelskom sektoru smo privatizirali, imaju pet zvjezdica, financiraju, rade, a to se trebalo davno napraviti.

Zdravko Marić:

Ja sam već pokazao što treba napraviti po pitanju javnog duga. Po prvi put u zadnjih 25 godina mi smo zabilježili smanjivanje javnog duga. Proračunski deficit u prvih 6 mjeseci je za preko 5 milijardi manji nego u istom razdoblju prethodne godine. Čvrsta kontrola rashoda, sve što se može u konačnici uštedjeti i racionalizirati pa ako hoćete i na često spominjanim kamatama. Samo ću podsjetiti, zadnja dva izdanja na domaćem tržištu, obveznice i trezorski zapisi, mi smo uštedjeli 250 milijuna kuna na godišnjoj razini. To je u prijevodu, desetak škola ili 25 vrtića.

Monetizacija autocesta - bi li ona jednokratno smanjila javni dug i na taj način Hrvatskoj olakšala na jedno dulje razdoblje da lakše diše?

Zdravko Marić:

Neophodno je u kratkom roku napraviti financijsko i poslovno restrukturiranje cijelog sektora. To je ono što smo počeli sa Svjetskom bankom i radimo to vrlo intenzivno i to ćemo pripremiti. Paralelno s tim radimo i priču ulaska svježeg kapitala. Govorimo prije svega o financijskom i poslovnom restrukturiranju, a nakon toga ćemo otvoriti mogućnost za ulazak, prije svega mirovinskih fondova.

Boris Lalovac:

Samo da ispravim kolegu - mi smo počeli sa Svjetskom bankom taj projekt, tu nema velike razlike. Javni duh treba dovesti pod kontrolu i smatramo da je ulazak mirovinskih fondova dobra opcija.

Švicarci - to je riješeno, ali banke i dalje vrše pritisak na državu. Koji su iznosi u ovom trenutku kao teret Banskim dvorima ako banke tuže državu?

Boris Lalovac:

Nema tereta nad Banskim dvorima. Kao što smo znali braniti građane tako ćemo obraniti i državu. Bankari znaju što dobivaju s SDP-om, što dobivaju s HDZ-om. S SDP-om vrlo jasno dobivaju zaštitu građana i zaštitu države. Nažalost, ignorirali su državu, podcjenjivali su. Vrlo jasno govorimo - ukoliko budete tužili državu, uvest ćemo porez na aktivu, platiti ćete to, višestruko će to platiti. To je legalan način da država zaštiti sebe i svoje građane.

Zdravko Marić:

Čisti predizborni zakon koji je bio donesen, koji se ticao pedesetak tisuća obitelji, od kojih mnogi nisu kupovali prvu, jedinu nekretninu, bilo je puno spekulacija. Sada je to teret koji postoji, ja sam rekao od početka, jedini interes kojim se trebamo voditi jest interes poreznih obveznika. Mi nismo tako daleko od dogovora s bankama, ali na jednom drugom tragu. Ne bi dobili porez, a ne bi ni koštalo.

Koliki bi trebao biti rast BDP-a da smo sigurni od vanjskih udara?

Zdravko Marić:

Ovisno o globalnoj konjukturi. Ne volim spekulirati sa stopama rasta, ali Hrvatskoj treba minimalno 3 posto da bi se pokrenulo ono što je ključni makroekonomski izazov, a to su nova radna mjesta.

Boris Lalovac:

Slažem se s 3 posto, ali projekcije EK govore da je potencijalni rast oko 1 posto i to nije baš ohrabrujuće. Drugo je što mi mislimo o sebi. Mi mislimo da smo najbolji.