Matija, Danica i Marko izabrali su neke od najplaćenijih i najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, evo čime se bave

Magistar geologije Matija Vukovski još je kao mali svoje vrijeme volio provoditi u prirodi, a u trenucima kada to nije bilo moguće uslijed kiše, često je listao brojne znanstvene časopise i enciklopedije, stoga je upis na Rudarsko-geološko-naftni fakultet nakon završene prirodoslovne škole, za njega bio logičan izbor.

''Po mom mišljenju, velika prednost Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta je što u području geologije ima preddiplomski studijski program Geološkog inženjerstva koji pored kolegija u polju geologije, sadrži i brojne kolegije u kojima su matematika i inženjerstvo u prvom planu. To se nama kao studentima tada naravno nije svidjelo, ali danas sam svjestan koliko mi znanje stečeno upravo na tim kolegijima olakšava uočavanje i točno definiranje određenih problema, ali prvenstveno pomaže pri postavljanju ciljeva i planiranju zadataka čije izvršavanje u konačnici vodi rješavanju problema.'', iskren je Matija koji se kasnije prilikom zaposlenja opredijelio za znanstveno istraživački rad.

Stručna praksa u francuskom nacionalnom energetskom institutu IFP Energies nouvelles

Tijekom diplomskog studija bio je dio projekta koji je, među ostalim, proučavao naftni potencijal u Hrvatskoj te modeliranje bazena složenih geoloških područja. U sklopu upravo tog projekta odradio je stručnu praksu u francuskom nacionalnom energetskom institutu IFP Energies nouvelles.

„Svakom studentu, bez obzira na kojem fakultetu studira, preporučio bih da se još tijekom studija pokuša uključiti na neki projekt ili prijaviti za stručnu praksu. Meni je sudjelovanje na ovom projektu uvelike pomoglo da gomila informacija koje sam imao u glavi te stečeno znanje konačno dobiju neki smisao. Jednako sam tako vidio gdje su mi otvorene rupe te gdje još ima mjesta za napredak“, pojašnjava Matija koji trenutno radi na Hrvatskom geološkom institutu.

Njegov je posao dinamičan, a sastoji se od uredskog i terenskog posla. Kao takav, odlazak na posao za njega je zapravo pravi užitak. Ipak, od posla u uredu, više voli rad na terenu gdje prikuplja uzorke i neprestano se susreće s novim otkrićima.

„Postoji mnogo pristupa terenskim istraživanjima, ali u suštini svima im je zajedničko to što pokušavamo odrediti starost stijena, okoliše u kojima su one nastale, međusobne odnose različitih vrsta stijena te procese koji su na njih utjecali milijunima godina kroz geološku prošlost, koji su u konačnici doveli i do današnjeg izgleda krajolika i građe Zemlje.'', objašnjava Matija kako mu izgleda dan na poslu.

Zanimljiva, a osobito privlačna činjenica jest da je broj nezaposlenih inženjera s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta među najmanjima u Hrvatskoj dok su njihove plaće među najvećima.

„Puno puta mi se dogodilo kada bih ljudima rekao da studiram geologiju da upitaju „Jesu li to oni što mjere zemlju po cestama?“ misleći pritom na geodete. Mislim da javnost nije dovoljno svjesna važnosti geologije i geološkog inženjerstva i da ne primjećuje njihov doprinos razvoju društva u cijelosti. Kada bi se to promijenilo, ljudi bi shvatili vrijednost geologije te da ona može preduhitriti i pravovremeno doskočiti mnogim problemima, a ne da nam geolozi služe samo za rješavanje problema nastalih u prirodnim katastrofama kao što smo na žalost imali priliku vidjeti ove zime“, prepričava Matija koji naglašava kako u razvijenijim zemljama Europe takav problem ne postoji. Kao jedan od razloga navodi jasno definiranu zakonsku regulativu o geološkoj djelatnosti, što naposljetku doprinosi i povećanju broja radnih mjesta u struci.

Posao u Hrvatskoj ili inozemstvu

„Međutim, mnogo mojih studentskih kolega se u Hrvatskoj zaposlilo u odličnim tvrtkama gdje imaju mogućnost daljnjeg napredovanja. Neki od njih su se zaposlili i u inozemstvu ili čak upisali doktorske studije na visoko pozicioniranim stranim sveučilištima“ , kaže Matija koji se također može pohvaliti nastavkom akademskog usavršavanja s obzirom na to da je upisao i doktorat.

„Volio bih učenicima koji razmišljaju o studiranju geologije poručiti da se prvo dobro informiraju o tome što geologija zapravo jest. Ako se nakon toga odlučite za geologiju, ozbiljno pristupite studiju jer ćete samo na taj način prikupiti znanje koje će vas kvalificirati za poslove koji vas u budućnosti očekuju“, zaključuje ovaj perspektivni mladić.

Rudarstvo je jednako pristupačno zanimanje i za žene i za muškarce

No, osim mladića na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ima i djevojaka. Jedna od njih je Danica Bago kojoj su uvijek bile draže tehničke i prirodoslovne u odnosu na društvene znanosti.

„S obzirom na to da živimo u 21. stoljeću kada lagano nestaje podjela poslova na muška i ženska, kao žena mogu reći da niti tijekom svog studija, a ni kasnije u radnom okruženju, nisam doživjela neugodne situacije. Rudarstvo je jednako pristupačno zanimanje i za žene i za muškarce“, poticajne su riječi Danice kojoj se stav prema rudarstvu tijekom godina nadograđivao.

Baš kao i Matijin, i njeni su dani dinamični i raznoliki te pružaju spoj teorije i prakse. Trenutno radi kao inženjerka rudarstva u privatnoj tvrtki GMTT – Lešćenac na kamenolomu, a na ovom poslu vidi se i u budućnosti.

„Kroz tjedan kombiniram rad u kamenolomu i rad u uredu. Rad u kamenolomu sastoji se od upravljanja i nadgledanja radnika, koordinacije i nadzora usluge vanjskih dobavljača poput miniranja i dr. Ono što je najbitnije jest da se sve radnje u kamenolomu izvode u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim aktivima te tehničkim normativima iz sektora rudarstva. Naravno treba voditi računa i o zaštiti na radu'', opisuje Danica i dodaje: „Trudim se svakodnevno nadograđivati, što kroz sam posao, što kroz edukacije koje se pružaju. Trenutno se vidim i dalje na radu u kamenolomu, međutim ne mora značiti da će tako i ostati. Završetkom studija rudarstva brojne su opcije gdje možete raditi, tako da ako osjetim da bih željela promijeniti trenutni posao odlično je što postoji još mnogo drugih opcija.“

Plaće iznad prosjeka

Osim što je zanimljivo njezino je zanimanje također traženo. „Kao inženjer rudarstva mogu reći da posao nije teško pronaći i da imate više opcija gdje možete i želite raditi. Plaće su iznad prosjeka, a ako imate ambicija za rad u inozemstvu onda govorimo o zaista visokim plaćama. Međutim, kao što rekoh i plaće u Hrvatskoj su poprilično visoke, i ono što mi se sviđa je da i dalje rastu“ , iskreno je podijelila Danica koja za sebe kaže da u svom poslu voli dinamiku i nove izazove s kojima se svakodnevno susreće.

Kaže da bi svakom srednjoškolcu prvo preporučila da prouče sve opcije koje im se nude i da se prvenstveno dobro informiraju.
„Ako se odluče za studij rudarstva, kao bivša studentica mogu im reći da će steći zanimljive vještine i širok spektar znanja. Također kroz studij će moći sudjelovati na raznim projektima i praksama čime će svoju razinu znanja i vještina postaviti na viši nivo“, zaključne su riječi Danice Bago.

STEM djelatnost

Za razliku od geologa Matije i Danice koja se bavi rudarenjem Marko Gaćina odlučio se za smjer naftnog inženjerstva. Trenutno je zaposlen u INI gdje u njihovim laboratorijima provodi istraživanje ležišta ugljikovodika. Ljubav prema ovome zanimanju rodila se još dok je bio dijete kada je mnogo vremena provodio u prirodi, istraživanju i penjanju po stijenama. Sve to za njega je objedinjeno upravo u poslu koji danas obavlja. Veliku ulogu u njegovu životu odigrao je Rudarsko-geološko-naftni fakultet jer ga je približio i upoznao s ljepotama istraživanja stijena i fluida, odnosno s termodinamikom i petrofizikom i bez ovog studija ne bi bio tu gdje danas jest.

„S obzirom na to da bi se moje područje djelovanja u smislu digitalne petrofizike moglo okarakterizirati kao STEM djelatnost, značaj fakulteta najviše se očitovao u mentorstvu i radu s vrlo kompleksnim metodama simulacije i modeliranja protjecanja na razini pornog prostora. Osim toga, RGN fakultet zaslužan je i za suradnju s FSB-om, gdje smo počeli koristiti mikro-tomografiju kako bi kreirali pravo igralište za naše eksperimente“, pojašnjava Marko.
Markova se djelatnost svodi na rad na različitim projektima koji se često odvijaju paralelno što posao čini vrlo dinamičnim i zanimljivim. ''Okosnica svega u danu su petrofizikalne analize stijena i termodinamička karakterizacija fluida i to je često najzabavniji dio, pogotovo u obliku timskog rada. S obzirom na to da radimo s vrlo sofisticiranom opremom i to pri visokim tlakovima i temperaturama nema mjesta dosadi. Tako je moguće vidjeti kako se ugljični dioksid otapa i nestaje u nafti ili pak prelazi u tekuće stanje. Također, moguće ga je protiskivati kroz stijenu i pri tome mjeriti propusnost. U trenucima izvan laboratorija, simulacije različitih eksperimenata su odlična alternativa i omogućavaju da cijeli eksperiment odradiš primjerice kod kuće s djecom, dok kuhaš ručak.'', konkretno dočarava.

Zapošljavanje i tijekom fakulteta

S obzirom na traženost zanimanja svoje je poslovno iskustvo opisao kao jednostavno. ''Zaposlio sam se zapravo i prije nego što sam završio fakultet. Tako je bilo i s većinom mojih kolega. Čini mi se da danas više studenata odlazi izvan Hrvatske, ne samo poslom, već i u sklopu diplomskog studija. Gledajući Hrvatsku i Europu rekao bih da će istraživanje podzemlja i dalje imati ključnu ulogu i to ne samo u energetici i gospodarstvu već i u ekološkom smislu.'', kaže Marko koji je napominje da naftno inženjerstvo počiva poglavito na temeljima fizike, geologije, kemije i strojarstva pa više nije rijetkost pronaći naftne inženjere i u drugim djelatnostima.

Mišljenja je kako ljudi uglavnom vrlo malo znaju o poslu i zanimanju kojim se bavi jer je na neki način skriveno od očiju javnosti. „Vjerujem da je to prvenstveno zato što su određeni segmenti našeg posla ili vrlo kompleksni te uključuju zapravo rad i poznavanje raznih struka ili zato što se izvode u posebnim uvjetima, kao što je primjerice proces izrade kanala bušotine, rada na samoj bušotini ili u procesnoj stanici. Podzemlje je uvijek nepredvidivo“, kaže i dodaje da su naftni inženjeri zapravo inženjeri podzemlja i da bez njih ne bi bilo moguće komunicirati s formacijama stijena čije dubine zalijeganja obično iznose i po nekoliko tisuća metara.

Njegova akademska karijera nastavlja se na poslijediplomskom studiju za koji kaže da je izvrsna prilika da se čovjek dobro upozna s određenim područjem znanosti i da raščisti sve nepoznanice koje odavno nosi. ''U budućnosti bih volio dosadašnji rad iz domene termodinamike i digitalne petrofizike usmjeriti prema spomenutoj CCUS tematici i tako pomiriti energetiku s ekologijom.'', planovi su Marka.

Naposljetku mladima poručuje: ''Samo hrabro! Neka slušaju sebe i neka stječu vlastita iskustva. Naše zanimanje je vrlo specifično, da ne kažem čak i pomalo tajnovito s obzirom na to da se ne pojavljuje mnogo u medijima. S obzirom na svoju važnost i ulogu, naš posao je često obilježen raznim ekonomskim i političkim događajima na globalnoj razini što donosi i svojevrsna iznenađenja i promjene u poslovanju. Bilo bi dobro da se budućim studentima omogući fokusiranje na različite aspekte podzemlja i energetike te zaštitu okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova i geotermalnu energiju. Time dobivajuraznovrsne mogućnosti usavršavanja i zapošljavanja te spremnost za izazove u nadolazećim vremenima.''

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Rudarsko-geološko-naftni fakultet po najvišim profesionalnim standardima.