2,7 mldr kn izdanih jamstava u vašem mandatu - osjećate li se politički odgovornim?
Pročitajte i ovo
Odgovoran sam što su za vrijeme mog mandata deseci tisuća radnika imali plaće, nisu štrajkali, imali su šansu za uspjeh u restrukturiranju koje je trajalo dugi niz godina i ti rezultati dovoljno govore o rezultatima našeg posla. Mi smo u mojem mandatau preuzeli i 12 milijardi jamstava od prethodnik HDZ-ovih Vlada, i osigurali šansu da u nekim budućim restrukturiranjima budu konkurentnji.
Je li ta šansa propala?
Očito 2016., 2017. i 2018. nisu uspjeli u namjerama koje su željeli.
Ali tri milijarde jamstava. To ispada kao da se ulijevali u rupu bez dna. Tko je pratio i kontrolirao kako se troši novac?
To je jedan od razloga zašto sam baš jako želio danas ovdje doći. Da jasno, u ovoj inflaciji političara koji se nabacuju blatom između sebe, kažem gdje su jasne nadležnosti i odgovornosti pojedinaca u tim postupcima. Izdati jamstvo nekome znači dobra namjera. kontrolirati namjensku potrošnju, zna se tko treba kontrolirati rad uprave, nadzorni odbor, u konačnici policija ili DORH, a koje onaj državnih institucija koji treba platiti namjensko trošenje svih sredstava koje su na osnovi državnih jamstava plasirani u neko poduzeće.
Ako Vlada izda jamstva, niste li vi trebali dobivati nekakva izvješća koja ste trebali pratiti?
Naravno. Mi smo izdali jamstva u drugoj polovini 2015. godine. Kada smo izdavali jamstva te tvtke su imale zaposlenost i ugovorene brodove koji su na osnovu tih ugovora trebali imati uposlenost i neku budućnost. 2016., 2017., 2018. se tebalo kontrolirati je li se, na osnovu izdanih jamstava, sredstva namjenski troše.
Nitko nije odgovoran, a kako je onda moguće da su milijarde nestale? Godinama se ulijevalo u rupu bez dna. Ta rupa bez dna je sada propala. Tko je odgovoran?
Nevidljivi brodovi. 35 milijardi je ukupno otišlo u brodogradnju u ovih 25 godina. I to je politička odluka da je Hrvatska željela dati šansu hrvatskoj brodogradnji, da ona prati neke svjetske trendove i uspije. Mi smo u svom mandatu odlučili i u gospodarskoj krizi, padu BDP-a, 12 milijardi duga preuzeti i uložiti još 4 milijarde u restrukturiranje da bi im dali šansu da uspiju. Oni u tom trenutku nisu uspjeli. Ako se ne kontrolira proces trošenja sredstava na osnovu državnih jamstava, onda su jasne državne institucije koje su to trebale kontorlirati. Tu je jasna ograda.
Zašto Vlada Zorana Milanovića to nije kontrolirala?
U našem mandatu nije bilo nikakvih problema s trošenjem sredstava državnih jamstava.
Osjećate li imalo grižnje savjesti sada?
Ne. Znate što osjećam? Osjećam žal. Dajte da budemo potpuno jasni. U mom mandatu su otišla sredstva koja su isplaćena radnicima, a tvrtkama nije otišlo ništa. Izdali smo jamstva za budući period, 2016., 2017. i 2018. godinu, u te tri godine od kada sam ja izašao iz Ministarstva ta sredstva nisu namjenski potrošena ili jesu u neke nevidljive brodove. Nemam pojma. Uglavnom – nešto nije valjalo. Ne mogu ja biti odgovoran za izdavanje jamstava.
Već tada je brodogradnja bila rupa bez dna. Gubitaš. Zašto se uopće odobrilo daljnje izdavanje novaca?
2010. godine Uljanik nije bio gubitaš. 2015. smo izdali jamstva za budući period. Dali smo šansu. Razdvojite dvije stvari. Izdavanje jamstava je jedna stvar, a kontroliranje i trošenje namjenskih sredstava je druga vrlo ozbiljna stvar.
Uljanik je političko pitanje, to uopće nije ekonomsko pitanje.
To je istina. Ispada da nitko nije kontrolirao kuda idu novci. Ne u mandatu Vlade u kojoj sam ja sudjelovao, tamo su postojali ministri financija, jako ozbiljni ljudi. Odgovor je jedan. Nažalost, Uljanik nije uspio. Meni je žao. Ja prvenstveno osjećam žal. Nažalost nije uspio u procesu restrukturiranja. Da je on uspio, da je 3. maj uspio, da se pomoglo njima mi bi danas tamo imali tisuće i tisuće zaposlenih u sustavu i kooperanata.
Dobro, to je sada sve propalo. Je li premijer danas trebao biti odlučniji? Je li on sve to nekako u rukavicama izveo kao da je čekao odluku suda da odluči da je stečaj pa dobro.
Danas je bila odluka da nema odluke, da se ne vjeruje u proces restrukturiranja. Kao što smo mi donijeli odluku 2013. godine da vjerujemo u restrukturiranje, oni su donijeli odluku da ne vjeruju i da ne žele to više financirati. Mislim da je Vlada zakasnila s odlukom, nije to pitanje odlučnosti današnjeg dana nego da se, ja sam na to upozoravao prošle godine u osmom mjesecu, treba hitno saznati koliko košta restrukturiranje, a koliko stečaj i da to treba staviti pred javnost i odlučiti.
Što predviđate za 3. maj i Uljanik? Neki turizam?
Ne mogu to znati jer ne znam kakva su vjerovnička prava, ne znam kako zabilježbe na imovini izgledaju. U stečaju, kroz rekonstruiranje, dio proizvodnje sigurno može ostati, a može i cjelokupna. Dio proizvodnje se vratio u stečaju u Kraljevici, a odluku o stečaju Kraljevice je donijela Vlada u kojoj sam ja sudjelovao pa sad i dalje na toj lokaciji ima jedan dio proizvodnje.
Smatrate li da je ministrica Žalac trebala podnijeti neopozivu ostavku?
Ministrica Žalac je trebala isti dan kada se to dogodilo dati mandat na raspolaganje. A onda je premijer trebao odlučiti kada dobije sva potrebna izvješća.
Jedno je mandat na raspolaganje, a drugo neopoziva ostavka.
Isti dan se daje mandat na raspolaganje, a onda premijer odlučuje hoće li je ostaviti.
Što bi vi napravili? Bi li ju smjenili?
Ne izvlačim se, ali nemam pune informacije. To nije moj predmet niti moj život. Ja nisam državni dužnosnik niti sam član Vlade niti sam u Saboru. Imam mišljenje da je ministrica Žalac pogriješila što prvi dan odmah nije stavila mandat na raspolaganje i da onda premijer, nakon svih prikupljenih informacija, i da li uopće postoji ta druga afera s automobilom, donese svoju političku odluku sa svim svojim političkim teretima. Isto smo imali i mi u svojoj Vladi razne situacije gdje je premijer odlučivao ostaje li ili odlazi ministar.
Milorad Pupovac izbjegava premijera, a sastaje se s vama - šurujete li vi nešto premijeru iza leđa?
HNS i manjinci su već godinama i godinama partneri u raznim Vladama, pa tako i u ovoj. Da, ja se puno češće vidim i čujem s Pupovcem nego s premijerom, ali to ne znači da šurujemo nego da samo brinemo o našim politikama.
Nije li to porazno, da se vi kao koalicijski partner ne čujete dovoljno s premijerom?
Nisam rekao da se ne čujem dovoljno, nego da se puno češće čujem s ostalim koalicijskim partnerima. Mislim da to samo dodaje još jednu vrijednost u odnosima HDZ-a i koalicijskih partnera. Mi dajemo svoje politike i vrijednosti ovoj Vladi.
Podržavate li Milorada Pupovca da na ovaj način komunicira s koalicijskim partnerom HDZ-om?
Ja Milorada Pupovca u najvećem dijelu njegovih političkih poteza u apsolutnoj mjeri podržavam. A o načinu komunikacije – svatko bira svoj.
Ako ne osvojite ni jedan mandat na eu izborima jeste li spremni podnijeti ostavku?
Ne pričamo o ostavkama već pričamo o cilju, a cilj je da ima više Europe u Hrvatskoj i da Hrvatska ima veći utjecaj u Europi. Sredstvo za to je mandat koji treba dobiti HNS-ova lista sa Matijom Posavcem, najuspješnijim hrvatskim županom, i kada to ispunimo mislim da, ne samo HNS nego i hrvatska politika će imati veliku dodanu vrijednost. Onog trenutka kada ovi uspješni ljudi pokažu da imaju prepoznatljivost na osnovu svojih rezultata, kontra populista, opasnih namjera i ovih koji hoće da Hrvatska izađe iz Europske unije ili ovih koji toliko žele reforme, a niti jednu ne mogu provesti, kada ljudi sa svojim uspješnim backgroundom uspiju u politici, ja se vraćam svom biznisu i svojim poslovima. Taj trenutak može biti i sutra.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
