U slasticama su pronađene enterobakterije. Među njima može biti i određenih količina E. Coli i salmonele, ali iz istarskog zavoda za javno zdravstvo kažu da u ovim slučajevima nema veće opasnosti za ljude.
Pročitajte i ovo
veliko zagađenje
Splitski dogradonačelnik Ivošević: "Na plaži Bene stanje je alarmantno"
Bakterije su posvuda
Blista li vaše posuđe nakon što ga operete ili je to E. coli?
U Hrvatskoj se provodi trenutno najbolji sustav kontrole koji uopće postoji. Prema njemu su proizvođači dužni redovito sami kontrolirati zdravstvenu ispravnost i o tome voditi bilješke, a inspektorat dvaput godišnje pokuca na vrata, uzme dodatne uzorke i sve ih zajedno uspoređuje. Takav sustav prisiljava proizvođače da održavaju kvalitetu i sami ispravljaju nedostatke, a inspekcija tu služi kao dodatna kontrola.
>> Želučana bakterija pretvara šećer u biodizel
Ukusan proizvod nije jedino jamstvo kakvoće i zadovoljstva kupca. Visoka razina zdravstvene ispravnosti također je važna. 'Mi moramo paziti na higijenu, što nam je i glavno i najbitnije za naš posao i mi koliko možemo to i činimo', rekao je Aliy Šefki, vlasnik slastičarnice. Čistoća posuđa, pribora i ruku važna je da bi se spriječio razvoj bakterija.
Inspekcija je na području Istre pronašla nedopuštene razine enterobakterija, i to na svakom desetom uzorku sladoleda i kolača. 'Ako se u dovoljnoj mjeri razmnože, potrebno je neko vrijeme i povoljni uvjeti da se razmnože, jer ne uzrokuje samo jedna bakterija bolest, nego ih treba biti više i ako čovjek konzumira takvu hranu u kojoj su se namnožile te bakterije može i oboljeti', objasnio je Krunoslav Capak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ipak, u većini slučajeva enterobakterije izazvat će samo probavne smetnje. 'Nema straha, sustav je siguran i sustav u poslovanju s hranom dužan je uspostaviti vlastiti sustav samokontrole sukladno načelima HACCP-a', rekla je Romana Mrković - Sanitarna inspekcija.
Sustav HACCP prva je uvela NASA za potrebe prevencije kvarova na letjelicama u svemiru. Danas se koristi u raznim sektorima u većini razvijenih zemalja. 'Boljeg sustava nema, ja mislim da je on izvrstan ako se implementira', rekao je Capak.
Proizvođači sami testiraju svoje proizvode, a inspekcija dodatno uzorke uzima dvaput na godinu. Kombinacijom obje vrste rezultata donosi se mišljenje. Naravno odgovornost je i na potrošačima. Stoga treba paziti na vlastitu higijenu, jer bakterije se nastavljaju razvijati i nakon što je hrana kupljena.
Kad je hrana u pitanju nultog rizika nema. Neispravna hrana i dalje može završiti na stolovima građana, ali naravno izgledi za to uistinu su mali. Kontrola svakog komada hrane jednostavno je nemoguća. Sustav prisiljava proizvođače da kvalitetu drže na visokoj razini, jer ne znaju koji će proizvod i kad biti testiran, ali isto tako testira se tek dio proizvoda.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook