Odbijen rad s nacionalnom reprezentacijom. Zabranjeno emitiranje određenih filmova. Otpušteno dvije i pol tisuće radnika. Blokirana mogućnost zarade. Raskid ugovora. Zatvaranje tvornica.
Pročitajte i ovo
Samo su to neke od sankcija različitih tvrtki koje je prouzročila ruska agresija na Ukrajinu. Stvari se dodatno kompliciraju kada je riječ o robnoj razmjeni.
"Što se tiče robne razmjene s Ukrajinom, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena do kraja studenoga 2021. iznosila je nešto više od 100 milijuna dolara", objašnjava Suzana Knežević iz Odjela za internacionalizaciju, Sektor za međunarodne odnose pri HGK, za emisiju Informer.
Dodaje: "Što se tiče Rusije robna razmjena, isto do kraja studenoga 2021., iznosila je više od 700 milijuna dolara. Naš izvoz iznosio je oko 200 milijuna dolara i to je bilo povećanje od 24 posto u odnosu na prethodnu godinu."
Slična je struktura robne razmjene u obje zemlje. Prema gospodarskim sektorima izvozimo farmaceutske proizvode, u najvećem obimu, potom kemijske i prehrambene, ali i strojeve.
"Iz Rusije uvozimo najviše destilacije kamenog ugljena, aluminij i bakar, a iz Ukrajine uvozimo željezo, čelik i određene proizvode od tih materijala. Upravo ovdje se pojavljuje problem kod hrvatskih tvrtki kod proizvođača u ovom segmentu zbog nedostatka određenih sirovina", napominje Knežević.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Spominju se izazovi vezani za opskrbu energentima i dolazak turista za koje ćemo tek vidjeti posljedice, ali ono što trenutno znamo jest nemogućnost poslovanja u navedenim segmentima.
"Što se tiče Ukrajine jasno je, tamo su ratna zbivanja i zapravo je zaista i fizički nemoguće raditi. Što se tiče Rusije, niz je problema i poteškoća s kojima su se suočile tvrtke zadnjih dana", govori.
Podijelili smo ih u tri kategorije: pad rublje, kreditiranje banaka i distribucija. Krenimo s ruskom valutom: "Nemogućnost konverzije jer su sve uplate, prema novom naputku ruske države, vrše isključivo u rubljama. Naše tvrtke ne mogu raditi konverziju na tržištu Europske unije", govori Knežević.
Druga je kategorija kreditiranje banaka: "Mnoge tvrtke koje rade u Rusiji upravo su koristili kreditne linije ruskih banaka, a zadnjih dana sedam je ruskih banaka izbačeno iz SWIFT sustava. Također, ruskim je bankama onemogućen pristup financijskom tržištu, tržištu kapitala Europske unije."
Te distribucija i dobavni lanci: "Dostava robe je znatno poskupjela, otežana je i duže traje. S obzirom na to da je i zračni prostor iznad Europske unije zatvoren i sve se odvija cestovnim putem što je puno duže i skuplje."
Zbog navedenog se održavaju sastanci koji bi pomogli poduzetnicima čije je poslovanje vezano za rusko ili ukrajinsko tržište.
''Svaka tvrtka ponaosob svoj problem iznosi i ponaosob se traži rješenje za problem koji iznosi tvrtka'', pojašnjava Knežević.
Tvrtke koje su se našle u nezavidnoj situaciji nisu isključivo usmjerene na rusko ili ukrajinsko tržište, već samo djelomično, što donekle ublažava situaciju.
"Mi nismo jako ovisni o ta dva tržišta i te vrijednosti izvoza nisu tako velike. To su primjerice prema Rusiji, gdje nam je veća robna razmjena, svega 1,2 posto od ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Međutim, pogodit će tvrtke iz ovih segmenata koje rade tamo, ali jednako tako reflektirat će se i globalno jer bez obzira rade li tvrtke tamo ipak su koristile sirovine iz ovih zemalja.''
To će definitivno utjecati na proizvodnju, a time i na cijene koje su već visoke.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
