Ili je apatija ili je stvarna nemoć. Što god bilo, samo jedan protukandidat aktualnome rektoru nipošto nije odraz zdravlja i snage Sveučilišta. Za početak, Sveučilištu nedostaje strategija.

Galerija


''Rektor Boras kaže doduše da je njegov program strategija, ali to, naravno, nije strategija Sveučilišta, a Sveučilište bez strategije je vrlo teško voditi. Postupci na Sveučilištu vrlo su netransparentni i to je velika mana danas. Svi postupci i dodjele radnih mjesta morali bi biti potpuno transparentni. Inače, bilo bi dobro da se članovi Senata više angažiraju na radu samog Senata, a ne da se ponašaju kao glasački stroj'', rekao je Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Vezani članci Planiranje osobnog budžeta (Foto: Informer) - 3 Imate li vi svoj financijski plan? Ovi savjeti mogli bi vam pomoći da napokon "obuzdate" vlastite financije Prosvjed (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) Sudionici prosvjeda "Sveučilište mora bolje!" pozvali Senat da ne izabere Borasa

S tako lošim praksama, nije čudno što nam konkurentnost klizi kroz prste. Jer, znanje kao baza ukupne konkurentnosti rađa se u sustavu obrazovanja, ne u tvrtkama.

''U zadnjih 20-ak godina stopa ukupne faktorske produktivnosti u Slovačkoj viša je od 60 posto, u Hrvatskoj je manja od 2 posto. Mislim da nakon toga možemo staviti točku'', kaže Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Zašto se čini da su stvari na Sveučilištu zacementirane? Kao i uvijek, u podlozi su politika, interesi i novac. Svojedobno je postojao prijedlog da u Senatu ne sjede dekani, nego profesori izabrani na fakultetima. To bi smanjilo međusobnu ovisnost rektora i dekana.

''Ako prevladava stranačka struktura, stranačka razdioba mjesta i pozicija, onda razina kvalificiranosti i osposobljenosti znanja i vještina koja stječete i u obrazovnom sustavu ove zemlje pokazuje da je to onda manje važno. Prema tome, imate suboptimalna rješenja, imate negativnu selekciju'', dodaje Brkić.

''Sada se novac ne dijeli iz Ministarstva, nego ga dijeli Uprava Sveučilišta. Dakle, dekani ako žele sredstva i radna mjesta, moraju biti u dobrom odnosu s rektorom, a i rektor s njima ako ponovno želi biti izabran'', rekao je Budak.

Naravno, u konkurentnim zemljama stvari su drukčije posložene. ''Postoje primjeri u svijetu gdje rektora bira tijelo koje nema izravne veze s ljudima sa sveučilišta, a članovi senata su profesori izabrani na svojim fakultetima, dakle nisu ovisni baš o dekanu'', dodaje Budak.

''Kada pogledate neke komparacije, onda vidite da u razvijenim zemljama, recimo u Njemačkoj, broj ljudi s doktoratima znanosti izrazito je visok upravo u gospodarstvu, ne samo na institutima i visokim školama'', podsjeća Brkić.

Rezultat je to i regulatornoga okvira koji ne pravi razliku između stručnih i sveučilišnih studija. Upravo je zato u Njemačkoj ili Austriji, primjerice, obrazovanje savršeno usklađeno s potrebama tržišta rada, a nezaposlenost zanemariva.

''Nisam uspio primijetiti da se događa bilo kakav razvoj, osim razvoja Hrvatskih studija koji su dobili velik broj novih radnih mjesta. Dakle, kada uspoređujete veličinu Hrvatskih studija sa cijelim Sveučilištem i broj novih radnih mjesta koji su oni dobili, doista je začuđujuće koja je logika donošenja takvih odluka'', govori Budak.

Sustav guši svaki iskorak nabolje. Kada neće rektor, tko bi ga trebao promijeniti? ''Sustav… u tome i jest problem'', zaključuje Budak.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.