Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nova je vlast poduzetnicima obećala kako će im biti partneri, ne inkvizitori. No praksa pokazuje da se stvari ni najmanje nisu promijenile. Čim poduzetnik zatraži povrat poreza, poreznici stižu na vrata. Kazne su drakonske, a nejednakosti u primjeni zakona već legendardne.


Nerijetko je primjer da onaj tko zatraži od države povrat poreza, porezna mu sljedeći dan kuca na vrata i kažnjava ga. Kako je moguće da umjesto onoga što nekome zakonski pripada isti biva zakonski gonjen? Također, postoje primjeri gdje naplata poreza jedne zaobilazi, a drugima ne prašta. Na listi dužnika nalaze pojedinci koji jednostavno nisu htjeli plaćati porez i oni koji su tu našli jer nisu mogli izdržati tolike namete.

Vezani članci Anita Letica, Josipa Majić i Gordan Kolak Koronakriza nije sve industrije bacila na koljena: Pričali smo s ljudima čiji sektori dobro posluju unatoč krizi Selektivno izdavanje kazni za kršenje epidemioloških mjera - 1 Jesu li kazne organizatorima koncerta zakonite i vrijede li ista pravila za sve? "Teror nad poduzetnicima je i dalje prisutan"

'Državi nije u interesu davati nazad novac koji je prikupila i apsolutno stvara maksimalnu frikciju ljudima da ih spriječi da potražuju takvo što. Svaki put kada vi date zahtjev za povrat PDV-a vi možete očekivati inspekciju koja će vam tražiti, ajmo reći svaki zarez', kazao je Luka Arvaj iz Inicijative Prijava poreza.

Infomer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.

Smisao je naravno punjenje proračuna, no jesu li opravdani toliki nameti?

'Problem je što država stvarno potražuje preko 50% svega što se proizvede, preko 50% BDP-a. Dakle, traže tako reći namete kao da smo Danska ili Švedska, a imamo uslugu na razini Nigerije', kaže Arvaj.

Činjenica je da postoje ljudi koji dobivaju blokade računa zbog duga od 1.000 kuna i oni kojima dolaze opomene zbog 40 lipa. No i onih koji godinama ne podmiruju milijunske dugove i dalje nesmetano posluju.

'To se svodi samo na arbitrarno postupanje, dakle djelatnika Porezne uprave. Znači, zakoni su jasni, zakoni se odnose na sve podjednako, a zašto se na nekoga konkretno pravno pravilo primjeni, a na nekoga ne primjeni - to ovisi o odluci konkretnog službenika u Poreznoj upravi. Ne bih ništa insinuirao, ali mislim da možete sami zaključiti o čemu se radi', istaknuo je Arvaj.

To je upravni postupak, svatko tko ga provodi ima diskrecijsko pravo. No, problemi nastaju i zbog manjih birokratskih grešaka ili propusta pri prijavama.

'Problem je nastao oko 2003. godine kada smo dobili kaznu za 2000. godinu da nismo poreznu prijavu predali na vrijeme. Međutim, predali smo je na vrijeme, samo nismo imali taj isječak, nismo ga čuvali 3 godine. Kada smo mogli zatvoriti obrt, kada se zakon promijenio da smo mogli zatvoriti, dug se popeo na nekih 40-50.000 kuna. Taj dug je danas narastao na 250.000 kuna i nalazim se na toj tzv. listi srama. Ne osjećam da sam ikome išta dužan, niti osjećam… Osjećam jednu nepravdu kojom sam izreketaren', iznio je svoj slučaj izvor koji je želio ostati anoniman.

Poslovnih i privatnih tragedija ima previše. S druge strane, previše je i primjera velikih sustava koji duguju stotine milijuna kuna, ali i dalje uredno posluju s državom. Jedan je od naših sugovornika, žrtva jednog takvoga sustava.

'Kompenzacija se radila od jednog stana, te mi je prešućeno da je stan opterećen hipotekom', rekao je drugi, koji je također želio ostati anoniman.

Slučaj je prijavio DORH-u, a kako je prošla fiskalna godina morao je prijaviti i platiti porez na dobit. Na dan kada mu je stiglo porezno rješenje, otišao je u Poreznu upravu s kaznenom prijavom. Preporučeno mu je obročno plaćanje, no nije dobio pozitivno rješenje i morao je platiti porez.

'Vlasnik te firme, on nam je uredno mahao sa službenim dokumentima od Porezne uprave, gdje se vidi da je poslovanje uredno. Tko je u Poreznoj upravi izdao takvu dokumentaciju, to je pitanje svih pitanja'.

Našim protagonistima do dan danas problem nije riješen.

'Svake godine podnosim novi zahtjev koji.. to samo stoji. Znači, taj dug stoji, kamate rastu i po zakonu je prošlo i došlo do te apsolutne zastare'.

'Bavljenje poduzetništvom je očito jedna jako rizična djelatnost u Hrvatskoj, pogotovo ako nemate političke pokrovitelje. Odnosno, usuđujem se reći, ako niste financijski pokrovitelj političkoj eliti. U tom slučaju imate zaštitu'.

Razlike zakonski ne postoje, no u praksi ih itekako ima. Iz Porezne uprave odgovaraju:

'...cilj je ograničene resurse nadzora usmjeriti prema najrizičnijim poreznim obveznicima, odnosno prema neurednim poreznim obveznicima koji namjerno izbjegavaju plaćanje poreznih obveza.

….Ističemo da je Porezna uprava obvezna sve porezne postupke provoditi transparentno, na temelju zakona i propisa. Porezne nadzore može provoditi kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje. Odabir poreznih obveznika za nadzor obavlja se temeljem objektivnih kriterija na temelju procjene rizika vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici iz Zakona o računovodstvu i povezana društva'.

Praksa ipak pokazuje nešto drugo.

'Imamo nove izjave Vlade, koje ovim putem možemo pozdraviti, da Porezna više neće ići toliko represivno, nego će više prvo u početku ići edukativno, prema i građanima i poslovnim subjektima. Dakle, koje će prvo upozoriti gdje su im propusti i dati nekakav razuman vremenski period da se takvi propusti otklone. Nakon toga dolaze ponovno u inspekciju. Ukoliko propusti nisu otklonjeni, tek tada slijedi kazna', kazao je Krunoslav Šarić iz Udruge poreznih obveznika Lipa.

Promjene su potrebne odmah! Hrvatska je prema ukupnom poreznom opterećenju u europskome vrhu. Poduzetnici preplaćuju podosta poreza, ali kada ga zatraže natrag, stiže porezni nadzor. Predujmljujemo državi puno poreza, ali kada ga potražujemo nastaju problemi. Poduzetništvo je postala rizična profesija. Mnogi su poduzetnici, i zbog poreza i zbog lakoće poslovanja, tvrtke prebacili u inozemstvo. Poduzetnici su izgubili povjerenje u državu i pravni sustav, a država bi uskoro mogla izgubiti njih. Dakle i porezne prihode. Hoće li se tada dogoditi klik u glavama odgovornih ili će se odgovornost, kao i obično, prebaciti na građane?

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!