Stručnjak upozorava: Reforme nisu uspješne, u Hrvatskoj se teret koronašoka prebacuje na buduće generacije

Vlast nudi loše sastavljenu tablicu bez temeljitije analize učinka rasterećenja. Umjesto toga, tvrdi ekonomist i umirovljeni profesor Ivo Bićanić, nude se dvojbene i neprovjerljive brojke.

Pročitajte i ovo MI NISMO ISTI Ministar turizma u Saboru napao IDS: "Vi zastupate rentijere, a mi smo objavili rat rentijerstvu" Sustav za izbjegavanje poreza Taksiji voze sivom zonom? Stotine tvrtki u vlasništvu jedne obitelji, a računi za vožnju se ne izdaju: "Od prvog do 11. mjeseca nisam izdao niti jedan"

"Oni nisu objasnili kako su izračunali tu tablicu. Jer, što je ušteda? Ušteda je manje plaćeni porez ili je ušteda manje plaćeni u odnosu na neku teoretsku veličinu? Ima i drugih problema u toj tablici, nisu deflacionirali, zbrajaju četveromjesečne poreze i godišnje. Oni nam jednostavno ne daju dovoljno podataka da možemo s njima ozbiljno raspravljati", smatra Bićanić.

Ni iz jednog vala niti iz bilo kojeg poreza na koji se odnose noviteti ne vidi napredak. Kod stope rasta nema ubrzanja, vrti se oko 3 %. Kod investicija su vidljive oscilacije, nema ni trenda ni stabilnosti, dakle ni ubrzanja.

"Imamo primitivni porezni sustav"

Stopa zaposlenosti raste, postojano, ali bez ubrzanja koje bi se moglo pripisati valovima. Stopa izvoza raste skokovito. Dakle, promjena nijednog važnog makroagregata ne može se povezati s reformskim valovima.

"Mi imamo jako primitivan porezni sustav zato što ovisi jako o jednom porezu. Ali važno je da sve više ovise o jednom porezu jer oni smanjuju važnost drugih poreza.

Mislim da je to loše, prvo zbog ciklusa, jer porez koji su oni izabrali – PDV – jako ovisi o ciklusu. Mi bismo htjeli imati poreze koji ne ovise o ciklusu jer onda kada vam treba novac, ciklus vam ga ne da, a druga stvar, mislim da je bolje imati iz puno džepova pa iz svakog džepa pomalo nego jedan džep pokušati isprazniti", objašnjava Bićanić.

Svaki porezni sustav mora nastojati pomiriti barem dvije stvari: stvoriti što veću poreznu bazu kako bi pojedinačno opterećenje bilo što podnošljivije. I oblikovati sustav koji neće pucati u krizama.

Mi nemamo ni jedno ni drugo. Porezna je baza sve manja i neravnomjerno raspoređena na siromašne, a sustav potpuno procikličan jer je ovisan o PDV-u.

"Vi ste, zapravo, tim valovima smanjili poreznu progresiju, a ima puno razloga zašto je porezna progresija dobra stvar. Ne samo zato što vi mislite da je to pravedno, ima puno ekonomske teorije koja objašnjava zašto je dobro imati poreznu progresiju. To što ste smanjili poreze, nisam siguran da je utjecalo na radost velikog broja ljudi, vjerojatno na radost jako bogatih koji nisu ni primijetili da imaju par tisuća kuna više", dodaje.

Teret koronašoka ostaje budućim generacijama

Dakle, teret koronašoka prebacuje se na donji dio raspodjele i buduće generacije jer se u petom valu nastavlja s povećanjem regresija poreza na dohodak i smanjuje se obujam poreza na dobit, a glavni izvor poreznih prihoda ostaje iznimno regresivni PDV koji relativno više plaćaju relativno siromašniji.

"Zato što siromašni cijelu plaću potroše u dućanu, a bogati jedan mali dio, a vi plaćate PDV samo na ono što potrošite u dućanu. Prema tome, relativno porezno opterećenje PDV-om manje imućnih mnogo je veće od onih koji su imućni. Ako vi štedite, onda ne plaćate PDV na štednju", kazao je Bićanić.

Oslonjenost na PDV loša je, dakle, zbog nekoliko stvari: opterećuje siromašne, procikličan je i njime se ne može voditi nikakva politika razvoja. Zbog ravnomjernosti i poštenijeg opterećenja trebalo bi uvesti porez na imovinu, prije svega na nasljedstvo.

"Morate uzeti u obzir da Hrvatska sada ima jednu generaciju tranzicijskih pobjednika koji će prenijeti svoje vlasništvo na svoje nasljednike i to je mnogo novca", smatra Bićanić.

Razvijene zemlje nisu porezne oaze

Zapadna Europa to dobro razumije i naplaćuje. Ideja da su razvijene zemlje porezne oaze jednostavno ne drži vodu.

"Ultraliberalne zemlje imaju visoke poreze. Amerikanci nemaju tako male poreze, imaju lokalne poreze, državne, savezne poreze, a njihov porez na dohodak jedna je od najskupljih procedura koje možete zamisliti. S jedne strane, ako ste Trump - ne plaćate ništa, ako ste prosječni građanin, onda imate jako puno poreznih razreda, olakšica i vodite jako ozbiljnu politiku kroz porez na dohodak. To je jedna jako moćna stvar", rekao je.

Porez na dohodak prihod je lokalne samouprave, no stalnim smanjivanjem stopa središnja im država uzima sve veći dio kolača. Tako ih čini sve ovisnijima o centru. Dakle, poreznom se reformom podilazi centralizaciji, unatoč proklamiranim ciljevima decentralizacije.

No nije li ideja uvođenja još više različitih poreza kontra ideje o modernome društvu koje sa što manje poreza potiče poduzetništvo?

"Radi se o Lafferovoj krivulji u teoriji. Reagan je imao tu ideju, Thatcher, to je bila velika ideja da ako smanjite poreze, onda je to ekspanzivno. Onda je profesor iz San Diega Laffer napravio krivulju, napravio veliku misu i to se zove Lafferova krivulja. To nije nigdje empirijski dokazano: ako smanjite poreze, povećate porezne prihode. Ako smanjite poreze, smanjite porezne prihode, to ide zajedno", zaključuje Bićanić.

Dakle, da sumiramo - uz sve pompozne izmjene i najave novih izmjena porezni je sustav sve primitivniji, regresivniji i podložniji ciklusu.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!