Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.
Na porast potrošačkih cijena i na stopu inflacije utjecao je i turizam, odnosno činjenica da su potrošači turističkih usluga u Hrvatskoj, uglavnom inozemni gosti, bili spremni platiti gotovo bilo koju cijenu turističkih usluga i potrošnje.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da porast plaća mora biti odgovor na inflaciju, no da u Hrvatskoj ipak nemamo realnu sliku o financijskom stanju kućanstava budući da siva ekonomija iznosi ogromnih 30 posto BDP-a.
"Imamo jedan vrlo velik problem, koji se zove siva ekonomija. Prema istraživanju Svjetske banke, siva ekonomija u nas je 30 posto hrvatskog BDP-a. Upravo ta mješavina sive ekonomije i ove oficijelne ne daje pravu sliku", ističe Novotny.
Napominje i kako je inflacija velika, ali da je štednja u RH najviša u povijesti. Po tome vidimo da stanje i nije tako loše, poručuje. "Posebno je visoka tzv. štednja ulaganja u nekretnine. Zbog sklonosti ulaganja štednje u nekretnine cijene nekretnina znatno rastu i to nije dobro", kazao nam je Novotny.
"Rast cijena je visok, ali potrošači i dalje troše. Imamo veliku rast potražnje, a potrošači su pak akumulirali ogromnu štednju, koja nije došla iz plaća, već iz nekretnina. Primjerice, mnogi su svoja nekadašnja poljoprivredna zemljišta prodali kao građevinska i tako zaradili novac.
"Kućanstva imaju više novca nego što se misli"
S druge strane imamo velik broj građana koji se bavi iznajmljivanjem. Formalno imaju male mirovine, ali imaju apartmane koje iznajmljuju i to je jedan od razloga zbog kojeg ne vidimo realnu sliku financijskog stanja kućanstava", ističe Novotny.
"Kućanstva su kod nas u puno boljem stanju nego što se misli i nego što pokazuje statistika jer imaju više novca. A da ne mogu, ne bi plaćali. U Hrvatskoj je također izražena velika regionalna podjela, odnosno neravnomjerna preraspodjela i to daje pogrešnu sliku o Hrvatskoj.
Primjerice, cijena nekretnine u Ivanić-Gradu znatno je niža nego u Zagrebu ili Dubrovniku. Kava u Osijeku je sedam kuna, a u Dubrovniku tri puta toliko i to je fenomen koji nije uobičajen."
Novotny kaže kako statistika pokazuje da Hrvati imaju novca, a da Hrvatska nije u krizi, kako to naši ministri vole govoriti. Podsjeća da je Hrvatsko gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji, nakon Slovenije, u kojoj je BDP rastao za 8,3 posto.
"Hrvatska ekonomija nije u krizi. Još uvijek nije u krizi iako to neki naši ministri govore. Recesije u Hrvatskoj nema", napominje ekonomski analitičar.
"Tek će biti rasta cijena energenata, no pitanje je tko najviše troši plin.
Hrvatska nema energetsku krizu. Kućanstva i dalje troše, imaju po dva automobila. HNB pokazuje da kućanstva smanjuju dug prema bankama i povećavaju svoju štednju.
U što ulagati?
A što se tiče nekretnina i ulaganja u nekretnine, naši građani već su duboko orijentirani na takva ulaganja, osobito jer još ne postoji porez na nekretnine.
Osim u nekretnine, građani mogu investirati i u dionice.
Statistika kazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice i složiti dobar portfelj.
"Ulaganje u dionice ne može biti kratkoročno i s tim treba biti jako strpljiv."
Ekonomskom analitičaru sviđa se ideja i ulaganja u državne obveznice. "Vlada ne radi dovoljno da ponudi građanima dionice. Zašto se to ne bi ponudilo, kao što su bile svojedobno dionice HT-a? Zašto Vlada, primjerice, ne ponudi dionice koje država ima u 12 toplica po Hrvatskoj?"
Ono što ekonomski analitičar ne bi savjetovao jest ulaganje u kriptovalute ili ulaganje u zlato.
"U prošlosti se pokazalo da postoje veliki rizici i velike oscilacije", kaže.
Poručuje i kako je čuvanje novca u banci najsigurnije s obzirom na to da je naš bankarski sustav stabilan. "I oročavane štednje također su dobar oblik čuvanja novca", kaže.
Na pitanje u što bi građanin trebao uložiti 100.000 eura, ako ih, primjerice, nekim čudom ima viška, Novotny spremno odgovara - u poduzetništvo. Na pitanje zašto ne u nekretnine odgovara da u Hrvatskoj Vlada mentalitet zarađivanja bez rada.
"Josip Kozarac svojevremeno je napisao: 'Takvi smo mi Hrvati, zaradili bismo, a ne bismo radili.'"
Pročitajte i ovo
"Navikli smo razmišljati rentijerski, a primjerice, oni koji su se odlučili baviti poljoprivredom u Slavoniji vrlo dobro žive. No, ova paradigma 'zaraditi bez rada', to valjda postoji samo u ovom dijelu Europe. Vrijeme je da se ta paradigma promijeni.
Pročitajte i ovo
Imamo brojne primjere mikropoduzetnika u Hrvatskoj koji jako dobro žive. Može se dobro živjeti u Hrvatskoj, samo treba raditi, a mi bismo najradije ništa ne radili. Čak je i Hladno pivo opjevalo naš mentalitet u svojoj pjesmi Zimmer frei. 'Objesi zimmer frei, lezi pod palmu i uživaj' - ta se paradigma mora promijeniti", poručuje ekonomski analitičar.
-
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
-
NAPAD SAD-A I IZRAELA NA IRANIran pokrenuo novi žestoki napad! Gusti dim iznad Abu Dhabija, pojavila se informacija da su iranske rakete ispaljene prema članici Unije
-
"putin bez njih ne može voditi rat"Akcija u Sjevernom moru: "Uklonit ćemo ih sve, jednog po jednog"
