Ina je objavila financijsko izvješće za 2016. godinu prema kojemu je EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije) Ina Grupe iznosila 2.428.000.000 kuna.
Pročitajte i ovo
Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki iznosila je 842 milijuna kuna, što je 510 posto više nego u 2015, stoji u izvješću.
Neto novac iz poslovnih aktivnosti bilježi porast od 16 posto u odnosu na 2015. i iznosi nešto više od 2,27 milijardi, dok su kapitalna i ostala ulaganja dosegla iznos od gotovo 1,59 milijardi kuna.
Ina Grupa povećala je udjel u Energopetrolu s 33 na 67 posto.
U 2015. gubitak od 1,3 milijarde kuna
INA Grupa ostvarila je pozitivan rezultat u 2016. godini, uz dobit iz osnovne djelatnosti koja je dosegla 607 milijuna kuna za navedeno razdoblje, u usporedbi s gubitkom od 1.338 milijuna kuna za 2015. godinu.
Iz Ine poručuju da je pozitivan rezultat kompanije u prvom redu postignut programom operativnog prilagođavanja nižim cijenama roba. Omjer duga i kapitala smanjio se na 19,1 posto, dok je neto dug iznosio 2,5 milijardi kuna, što je smanjenje od 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
"Istraživanje i proizvodnja ostaje glavni generator novca tijekom 2016. godine. Unatoč smanjenju EBITDA, prvenstveno zbog manjih cijena Brenta i prirodnog plina, operativna dobit bez jednokratnih stavki dosegla je 1.186 milijuna kuna, što je snažan rezultat s obzirom na poteškoće u naplati egipatskih potraživanja", kaže se u izvješću te se dodaje da je proizvodnja domaće nafte povećana za 12 posto zahvaljujući remontu bušotina i optimizaciji.
Aldott: Najjača bilanca u prošlom desetljeću
Kapitalna ulaganja u 2016. godini iznosila su 717 milijuna kuna, od toga su kapitalna ulaganja u Hrvatskoj iznosila 612 milijuna, dok su ulaganja u inozemstvu iznosila 105 milijuna kuna.
"Nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija se u drugoj polovici 2016. godine relativno stabilizirala, što se odrazilo na financijske rezultate Ine – prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti", kaže Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, dodajući da su protekla godina obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina zbog kojih je Ina morala optimizirati izdatke.
"Ovo je izvršeno kroz program optimizacije troškova koji je zajedno s poslovnim širenjem osigurao najjaču bilancu u prošlom desetljeću, čineći Inu sposobnom za strateška ulaganja u budućnosti", kaže Aldott.
Štern: Ovo je dokaz da Inu ne treba odbaciti
Iako se slaže da će ovakvi rezultati Ine otežati poziciju Hrvatske u pregovorima oko otkupa udjela MOL-a u Ini, Davor Štern, naftni stručnjak i nekadašnji čelnik Ine, ne dovodi ga u sumnju već smatra da je ono objektivno.
"Ina je bila dobra i prije, samo je bilo prigovora kako su raspolagali s dobiti. Činjenica je da je porasla proizvodnja ugljikovodika. Na ove brojke sigurno je utjecalo i to što su racionalnije koristili rafinerije, odnosno to što ona u Sisku neko vrijeme nije radila", kaže Štern, dodajući da je svako zaustavljanje i ponovno pokretanje rada rafinerije veliki trošak za kompaniju. "U moje vrijeme trošak pokretanja rafinerije bio je oko milijun eura", kaže Štern, dodajući da stoga može opravdati tvrdnje aktualne uprave da je jeftinije nepokretati rafinerije.
"Mislim da možemo biti zadovoljni što ina ima takav EBITDA, a to je dokaz da Inu ne bi trebalo ni u budućnosti odbaciti i zaboraviti", zaključuje Štern.
