I kokoši blokiraju ulazak Hrvatske u EU?

Problem nije nimalo bezazlen jer Unija propisuje stroge standarde za seljačka gospodarstva. No hrvatski kokošinjci nisu komotni poput europskih, a naši farmeri nemaju puno vremena za njihovo proširenje. Novi je to udar na seljake i to u završnici pregovora. Vlada traži odgodu, a mnoge europske zemlje, tome baš i nisu sklone.

Pročitajte i ovo Kaznena prijava Netko po Međimurju tijekom noći krade kokoši i patke: Riječ je o serijskom lopovu Drama u Belgiji VIDEO Kaos na ulicama Bruxellesa: Seljaci probijali barikade i palili gume, policija otvorila vodene topove

tri vijesti o kojima se priča PROMETNA NESREĆA Užas u Zagrebu! Sudar tramvaja i Mercedesa, troje ljudi izvlačili iz smrskanog vozila Otkriveno koliko će trajati Policija započela s velikom akcijom, sve snage na terenu: "Provodi se u cijeloj Hrvatskoj" Donosi Provjereno Neviđeni skandal! Liječnica uputila lažni poziv kolegama iz hitne koji su je molili da stiša glazbu na fešti: Sve se zataškalo

Sve je počelo s nekoliko kokoši i malom proizvodnjom jaja. Petnaest godina poslije, Miroslav Cvetić pokazuje nam najmoderniju farmu za proizvodnju jaja u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Njegov pogon, sa 160 tisuća kokoši, u potpunosti je automatiziran i spreman za stroge uvjete Europske Unije. 'Prečke za sjedenje, jedan prostor odnosno opremu koja služi kao pedikura odnosno za brušenje kandži. Propisana je visina kaveza, točno duljina hranidbenog prostora po kokoši, kvadratura podne površine. I to bi ukratko bili svi uvjeti, svi parametri koje treba zadovoljiti', priča Cvetić, direktor farme jaja.

Udar na seljake

Sve te europske uvjete kod nas zadovoljavaju samo tri velika proizvođača, a u Hrvatskoj pet i pol milijuna kokoši proizvodi i do milijardu jaja. Svega 10 posto naših kapaciteta udovoljava europskim propisima. 'Zbog toga Hrvatska neće ići kasnije u Europu. Možda Europi čak i nije interes da se prilagodimo', tvrdi Cvetić. Među uvjetima prilagodbe su i prostorni gabariti, no u Hrvatskoj je trenutačno propisano 450 centimetara četvornih za jednu kokoš, dok je u Europi to 550. No od 2012., zbog Zakona o dobrobiti životinja, Europa traži 700 centimetara četvornih za svaku kokoš. Presudno vrijeme slijedi velikoj većini hrvatskih proizvođača koji se nisu, poput Miroslava, prilagodili novim propisima, ili ne uspijevaju koristiti pretpristupne fondove.

'Prvo je faktor vrijeme. 2012. je na pragu, a drugi je faktor novac. E sad i jedno i drugo, ne znate što je gore', zaključuje Cvetić. Upravo zbog prilagodbe Vlada traži odgodu do 2015., no mnoge europske zemlje tome nisu sklone. Ukupna investicija po kokoši je oko 250 kuna, a europski komfor kokošima, novi je udar na hrvatske seljake i to sve u završnici pregovora.