Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđa izdvajanje HZZO-a od 1. siječnja 2015., ali postoji intencija i volja da se rok pomakne ranije.


Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) najvjerojatnije će izaći iz državne riznice 1. srpnja, najavio je u srijedu ravnatelj HZZO-a Siniša Varga istaknuvši da time očekuju značajno smanjivanje listi čekanja i micanje dnevnopolitičke razine iz upravljanja zdravstvenim sustavom.

Vezani članci Slika nije dostupna Varga: Smanjene su liste čekanja Slika nije dostupna VIDEO Evo kako se smanjuju liste čekanja u bolnicama

Iako Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu u srpnju prošle godine, predviđa izdvajanje HZZO-a u izvanproračunski fond 1. siječnja 2015., postoji intencija i volja da se taj rok pomakne ranije, okvirno oko 1. srpnja ove godine, rekao je Varga na konferenciji za novinare koja je izazvala veliki medijski interes.

Mijenjanjem plaćanja usluga u bolnicama, koje više neće dobivati novac unaprijed, Varga očekuje da će se liste čekanja značajno smanjiti.

Postoji prostor za poboljšanje zdravstvenog sustava

"Promjena načina plaćanja s avansnog plaćanja na plaćanje na mjesečnoj razini na temelju izvršenih usluga zahtijevat će prijelazno razdoblje između 10 i 14 mjeseci. Onog trenutka kada bolnice prepoznaju da za neizvršenu uslugu neće dobiti novac, vrlo brzo će se uhvatiti u koštac sa svojim listama čekanja i same će ih početi skraćivati. U suprotnom, iz izvora HZZO-a neće moći financirati niti svoj hladni pogon", pojasnio je Varga novosti koje će uslijediti nakon izdvajanja iz državne riznice.

Istaknuo je kako postoji značajan prostor za poboljšanje zdravstvenog sustava, ali se to mora dugoročno planirati, a ne od proračuna do proračuna, odnosno od rebalansa do rebalansa.

Preduvjet je, ističe, uspješna provedba master plana spajanja bolnica koji nipošto ne smije biti odgođen zbog dnevno-političkih ili drugih razloga. "Ako master plan bude odgođen, svi naši napori past će u vodu, jer nećemo imati komplementarnu drugu stranu - odnosno uvid gdje našim osiguranicima možemo ugovarati uslugu", upozorio je.

HZZO je spreman preuzeti odgovornost za svoju ulogu u zdravstvenom sustavu, a očekuje i aktivnu ulogu Ministarstva zdravlja da "izregulira pravedan odnos između pacijenata, HZZO-a i pružatelja usluga, kako ni jedna strana ne bi prevagnula nauštrb nekog drugog sudionika zdravstvenog sustava".

Cilj je da pacijenti dobiju pravodobnu uslugu u financijski održivom obliku, te da se prednost pruži težim i hitnijim pacijentima. "One usluge koje nisu medicinske utemeljene, bit će odgođene za neko buduće razdoblje kada ćemo imati rast BDP-a veći od pet posto", poručio je.

Velika očekivanja u HZZO-u imaju vezano uz master plan spajanja bolnica, o kojemu bi javna rasprava trebala početi 1. ožujka. Master planom obavit će se analitika gdje se najkvalitetnije i najracionalnije može obaviti neki zahvat.

"Bit će stvorena mreža zdravstvenih ustanova, koja će definirati gdje se neka usluga može kvalitetno obaviti, što je preduvjet za ugovaranje i razdvajanje kvalitete od nekvalitete", ističe Varga.

Novim modelom plaćanja u cijenu usluge bit će uključeni amortizacija opreme i zgrade i cijena repromaterijala. U HZZO-u očekuju i rabate za višegodišnje ugovore, koji će biti minimalno trogodišnji. Svaka bolnica kroz te ugovore trebala bi moći pokriti svoje tekuće održavanje, tako da neće morati očekivati milodare od nekoga iz državnog proračuna, pojašnjava ravnatelj HZZO-a.

Javna ovlast upravljanja listama čekanja trebala bi biti prebačena s Ministarstva zdravlja na HZZO, jer bi tako HZZO mogao financijske tokove povezati s listama čekanja. Danas nije dobra situacija i želimo da se to riješi, ističe Varga.

Smjenski rad Varga nije želio komentirati

Međutim, u segment upravljanja bolničkim sektorom HZZO se neće upletetati, jer o tome vode brigu bolničke Uprave. Ako njima dohodak s obzirom na plaćanje po učinku neće biti dovoljan, trebat će se preispitati je li to prava Uprava i treba li im restrukturiranje. Master plan bi im trebao dati smjernice i recepturu.

Uvođenje smjenskog rada Varga nije želio komentirati, rekavši samo kako HZZO vidi da liste čekanja i dalje rastu te da se nastavlja trend rada kakav je bio i u vrijeme štrajka.

Istaknuo je i velike otpore promjenama i "zacementiranim pozicijama". Ti otpori, kaže, postaju sve glasniji, a "nerijetko koriste i medijski prostor" jer će neke skupine pacijenata morati mijenjati svoje navike, a neke tvrtke i industrije izgubit će svoj dosadašnji položaj.

Važno je da provođenje reforme ne bude ugroženo parcijalnim interesima pojedinaca, poručio je Varga. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju