Poznato od čega se lani u Hrvatskoj najviše umiralo: HZJZ objavio izvješće

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2020. godini. Zabilježen je porast broja preminulih za više od 5.000 u odnosu na prethodnu godinu, a među uzročnicima smrti na četvrto mjesto su izbile posljedice COVID-a od kojih je lani umrlo 4478 osoba.

Porast broja preminulih u 2020. za više od 5.000

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS)  u 2020. godini zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrlo je 5.229 osoba više. Od ukupno 57.023 umrlih u 2020. godini 28.093 ili 49,3 posto odnosilo se na muške, a 28.930 ili 50,7 posto na ženske osobe.

Opća stopa mortaliteta u porast je u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 14,1/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2020. godine (4.047.680).

Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osobe – 563,7/100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.508 osobe – 333,7/100.000 stanovnika.

Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 4.735 – 117,0/100.000) osoba. Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti od posljedica COVID19 (4.478 – 110,6/100.000), na petom ozljede i otrovanja (2.613 – 64,6/100.000) i drugi manje zastupljeni uzroci.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,5 posto što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za
sudsku medicinu.

U 2020. godini udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio je 4,3 posto te je i ove godine zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Pročitajte i ovo ZDRAVLJE NA PRVOM MJESTU Uoči Svjetskog dana srca akademik upozorava: Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti
Pročitajte i ovo Najezda u šumama Hrvatskoj prijeti nova epidemija, liječnici upozoravaju da posljedice ove bolesti mogu biti teške

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma te ozljede i trovanja.

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, te ozljede i trovanja.