Glavni hrvatski zastupnik ministar pravosuđa Ivan Šimonović kazao je kako su u ovom trenutku prognoze nezahvalne ali je rekao i kako je zamjetna promjena retorike iz Beograda koji je ranije bio siguran u to da će se Sud proglasiti nenadležnim.
Hrvatski veleposlanik u Den Haagu Frane Krnić, koji je i suzastupnik hrvatske tužbe, kazao je, ipak, kako s optimizmom čeka odluku za koju vjeruje da neće biti jednoglasna.
Glavni zastupnik hrvatske tužbe Šimonović kazao je kako osim proglašenja nadležnosti odnosno nenadležnosti za hrvatsku tužbu postoji i treći mogući scenarij - proglašenje nadležnosti za hrvatsku tužbu, ali tek za razdoblje nakon 27. travnja 1992. godine, kada je proglašena SRJ što bi značilo da Hrvatska mora dokazivati da je Srbija počinila genocid za vrijeme nakon najtežih zločina počinjenih u Hrvatskoj.
Tada bi se trebala izvoditi svojevrsna produžena odgovornost za nekažnjavanje zločina koji su počinjeni ranije.
Hrvatska u svojoj tužbi traži, osim da se utvrdi genocid od 1991. do 1995. nad Hrvatima, i kažnjavanje svih počinitelja genocida, otkrivanje istine o nestalima, povratak otetih kulturnih dobara, te nadoknadu štete.
Stoga će ICJ u utorak morati odlučiti o dopuštenosti svake od tih točaka.
Prema riječima hrvatskih zastupnika dosadašnji troškovi rada na tužbi kreću se na razini od 800 tisuća eura, što je manje nego u drugim takvim slučajevima pred ICJ-om, prije svega zato što se dio posla, kako je objasnio Šimonović, radio vlastitim snagama, a zastupnici su svoj dio odradili bez ikakve naknade.
Ukoliko se sud proglasi nadležnim hrvatski zasutpnici očekuju da će do javne rasprave proteći najmanje dvije do tri godine.
-
zločinačko udruženje
Uhićenja u tijeku: Nova akcija USKOK-a i policije
-
U policijskoj postaji
Šokantno otkriće: Brat osumnjičenog za ubojstvo male Danke nije umro prirodnom smrću?
-
Za Dnevnik Nove TV
Ivana Petrović istaknula dvije mogućnosti i poručila: "Nitko nema pravo udariti na ustavni poredak Hrvatske"