Branimir Bunjac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Branimir Bunjac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Novi Zakon o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala popraviti investicijska klima u Hrvatskoj, u utorak gotovo i nije izazvao pozornost saborskih zastupnika. Bilo je prijavljeno tek pet rasprava, a odvijale su se u gotovo praznoj sabornici.


"Žao mi je što se u tu raspravu ne uključuju kritičari, ali kad dođu čudne teme, ova će dvorana biti dupkom puna, a retorika oštra", zamjerao je HDZ-ov Darko Horvat.

Vezani članci Članovi vladajuće koalicije i nacionalnih manjina dolaze u Banske dvore - 3 Bilek nakon sastanka vladajuće koalicije: "Manjine će glasati po svojoj savjesti. Potpora koaliciji nije upitna" Miro Bulj u Saboru (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Bulj: "Nitko ništa ne poduzima za sigurnost djece. Prevozite ih autobusima starim 30 godina"

Ustvrdio je kako se predloženi zakon "sretno i spretno" nadovezuje na Zakon o poticanju investicija s ciljem da investicijsko okružje donese novi, svježi kapital uz iste uvjete za strane i domaće investitore.

Ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako se novim zakonom propisuje žurnija procedura i podrška državnih tijela investitorima tijekom pripreme investicijskog projekta.

Smanjuje se, kako je najavila, vrijednost projekata koji se mogu kandidirati, i za listu strateških projekata i za samo proglašenje strateških projekata.

"Vrijednost se smanjuje sa dosadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, odnosno na području otoka s 20 na 10 milijuna kuna", pojasnila je.

Zakonom se, ističe, redefinira iznos i način na koji investitor podnosi dokaze da ima osigurane izvore financiranja.

Zabrinutost zbog projekata od zajedničkog interesa u području energetike

Odredba po kojoj se na listu strateških projekata automatizmom uvrštavaju projekti uvršteni na europsku listu projekata od zajedničkog interesa u području energetike posebno je zabrinula Branimira Bunjca (Živi zid).

"Doista mi nije jasno kako nešto što dolazi izvana može biti automatizmom proglašenim hrvatskim nacionalnim interesom? Na taj se način krše ne samo svi hrvatski zakoni nego i Ustav, ugrožava se nacionalna sigurnost", tvrdi Bunjac.

"To je moguće zato što je Hrvatska nakon dugih pregovora i vlastitom odlukom postala članica EU-a. Da bi neki projekt mogao biti uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa, on mora biti predložen od države članice i mora imati podršku još jedne države članice", odgovorila je Dalić.

Dodala je kako su za sada dva hrvatska projekta uvrštena na tu listu, to je LNG terminal i nedavno, u posljednjem ažuriranju iz studenoga, plinovodna mreža koja taj LNG terminal povezuje s ostatkom Europe.

"Treba napustiti iluziju da su strane investicije čarobna rješenja za našu situaciju", poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Mostovac Slaven Dobrović pozvao je Vladu da se snažnije pozabavi kriterijima prilikom definiranja strateških projekata u Hrvatskoj.

"Investitori koji u svojim zemljama apsolutno poštuju svu proceduru, kada prođu granicu, bez obzira što smo u EU-u, odmah počinju neka druga pravila igre. I za to nisu krivi oni, nego smo krivi mi jer nitko sa sigurnošću ne može reći da će jedan zakon koji vrijedi ove godine vrijediti i druge godine", ističe Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Važno je odgovoriti na pitanje kakve strateške projekte želimo. Za neku je općinu strateški projekt izgradnja vodovodne mreže, a za grad izgradnja proizvodne zone. Koja su to ključna područja za koja je država odlučila da su bitna i da će u njih ulagati, rekla je Mrak Taritaš. (Hina)