Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu je ocijenila da su proljetne ekonomske prognoze Europske komisije na tragu nedavno objavljenih očekivanja Vlade, ali da u prognozama i EK i Vlade "izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost".


"Danas objavljene prognoze Europske komisije za Hrvatsku na tragu su nedavnih očekivanja koje je objavila Vlada u okviru Programa konvergencije RH za razdoblje 2022.-2024. Na prvi pogled i Komisija i Vlada prilično su optimistične u pogledu ekonomskih kretanja u iduće dvije godine, posebice u usporedbi s prognozama koje su bile objavljene prije samo koji mjesec", piše u priopćenju glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

Vezani članci Granični prijelaz EK traži ulazak Hrvatske i drugih dviju europskih zemalja u šengenski prostor: ''Činjenice i istraga pokazuju da su spremne'' Bernard Jakelić Nakon prijave više od 10 djelatnica Pravobraniteljica podnijela kaznenu prijavu protiv Jakelića. Direktor HUP-a: "S njim smo raskinuli radni odnos"

Europska komisija je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu, na 5 posto. Istodobno je znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto. Tada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

"Vlada, pak, predviđa rast od 5,2 posto u 2021. i 6,6 posto u 2022., što znači da ćemo se na predpandemijsku razinu BDP-a vratiti već tijekom 2022. godine", podsjeća Tomić i dodaje da Komisija svoje prognoze prvenstveno temelji na rastu izvoza usluga (turizam), osobne potrošnje i investicija.

Tomić navodi da Komisija očekuje i "kako će izvoz roba nastaviti rasti na temelju rasta potražnje u ključnim hrvatskim trgovinskim partnerima te da će premašiti predpandemijsku razinu već tijekom 2021. godine".

Investicije bi trebale pružiti poticaj rastu

"S druge strane investicije bi trebale pružiti stabilan poticaj rastu u nadolazećem razdoblju, potpomognute obnovom nakon potresa tijekom 2020., značajnijim korištenjem sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i, posebno od 2022., iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF)", navodi se u priopćenju.

Podsjeća da i Vlada velike nade u ostvarenje predviđenih stopa rasta od 2002. nadalje polaže upravo u korištenje sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), a na temelju predloženog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

"Međutim, ono što je sasvim jasno iz prognoza i Komisije i Vlade RH jest da se očekivani investicijski zamah uvelike temelji na investicijama opće države, odnosno javnog sektora, dok se istovremeno predviđa relativno umjereni rast investicija privatnog sektora (koje ipak i dalje čine veći udio u ukupnim investicijama)", piše u priopćenju.

"To znači da se rekordno visoke stope rasta u nadolazećem razdoblju, a posebice u 2022., očekuju od prelijevanja EU novaca kroz investicije u javnom sektoru", navodi glavna ekonomistica HUP-a i dodaje da je to jasno i iz detaljnijeg iščitavanja predložene raspodjela sredstava unutar NPOO-a.

Javne investicije na najvišim razinama

"U prognozama Komisije se čak navodi kako će javne investicije (kao udio u BDP-u) na razini cijele EU u 2022. dosegnuti najvišu razinu u više od deset godina zahvaljujući upravo sredstvima iz RRF-a. Međutim, iz Komisije upozoravaju i na nizak administrativni kapacitet Hrvatske u povlačenju EU sredstava što predstavlja rizik i za projicirane stope rasta. Ako tome pridodamo naša ranija iskustva s javnim, pretežno infrastrukturnim, investicijama ovakve optimistične prognoze mogle bi ostati samo na prognozama", upozorila je Tomić.

U priopćenju podsjeća na razdoblje relativno visokih stopa rasta od 2000. do 2008. u kojem su javne infrastrukturne investicije bile glavni pokretač rasta, a u nadolazećem se ciklusu predviđa još veći udio javnih investicija u BDP-u.

"Međutim, sa završetkom investicijskog ciklusa u 2000-ima ostavili smo gospodarstvo s dubokim strukturnim problemima koji su se itekako pokazali presudnim u prolongiranoj recesiji u trajanju od šest godina u razdoblju 2009.-2014., dok se većina europskih zemalja oporavila u znatno kraćem roku", navodi Tomić i dodaje i kako su "multiplikativni učinci javnih investicija u kratkom roku često i manji od jedan, što znači kako je moguće da nećemo u punom obujmu ostvariti ni povećanje BDP-a kao čisto mehanički učinak od povećanog priljeva sredstava iz EU fondova".

"Kako bilo, i u prognozama Komisije, kao i u onima Vlade, izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost, na ulaganjima u zeleno i digitalno, na jačanju izvoznog sektora i općenito visoko-produktivnog i konkurentnog gospodarstva sposobnog za ekonomsku utakmicu s EU konkurentima", zaključila je Tomić.