U HUB Izgledima iz rujna 2020. glavni ekonomisti hrvatskih banaka isticali su nevjericu u pogledu brzine izlaska iz krize izazvane pandemijom i u tome nisu bili usamljeni. Europska komisija tada je predviđala pad gospodarstva europodručja po stopi od 8,7 posto te zatim postupan oporavak uz dostizanje razina gospodarske aktivnosti iz 2019. u tijeku 2022. godine, podsjeća Hrvatska udruga banaka (HUB).
U međuvremenu se pokazalo da je pad aktivnosti bio manji od očekivanja. Gospodarski pad u europodručju 2020. iznosio je 6,5 posto. Gospodarstvo SAD-a zabilježilo je manji pad 2020. i bilježi brži oporavak 2021., što utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Hrvatsko je gospodarstvo u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od osam posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane. Opisani trendovi utjecali su na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka.
Pročitajte i ovo
Medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta realnog BDP-a za ovu godinu sada iznosi 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza: najveći pesimist očekuje rast po stopi od pet posto, a najveći optimist po 5,6 posto. Medijalno očekivanje rasta za 2022. još je veće i iznosi 5,5 posto, pri čemu najveći pesimist ipak očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9 posto), dok najveći optimist očekuje rast po stopi od šest posto, navodi HUB.
U strukturi BDP-a ističe se doprinos oporavka osobne potrošnje po medijalnim stopama od 5,1 posto 2021. i 4,5 posto 2022., te investicija čije medijalno očekivanje rasta napreduje s ionako visokih 8,6 posto 2021. na 13,3 posto 2022. Ne treba zaboraviti i doprinos ukupnog izvoza po stopama od 18,2 posto 2021. i 13 posto 2022., u čemu važan doprinos daju i oporavak turizma i rast robnog izvoza. U takvim uvjetima prirodno je očekivati znatno smanjenje stope nezaposlenosti sa 7,4 posto 2021. na 6,7 posto 2022.
Ekonomisti očekuju da će se deficit proračuna opće države smanjiti s očekivanih 4,2 posto BDP-a ove na tri posto BDP-a sljedeće godine i to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga s 87,3 posto ove na 84,2 posto sljedeće godine.
