Ako izuzmemo prošlu godinu, gospodarski rast i plaće, pa i mirovine, rasle su, ali sve je to manje nego u ostatku Europske unije. Sada Hrvatska gleda neke zemlje sa začelja, a prije deset ili više godina bila je među boljima.
Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago analizirao je životni standard u Hrvatskoj. Primjerice, frižider je 1998. godine imalo 90 posto hrvatskih domaćinstava, a 2019. godine taj je postotak skočio na 99,6 posto.
Mikrovalna pećnica bila je rijetkost
Što se tiče automobila, svako drugo domaćinstvo, odnosno njih 50 posto imalo je jedan automobil 1998. godine, a 2019. 71,4 posto domaćinstava. Tek pet posto obitelji 1998. godine imalo je dva automobila, a 21,3 posto domaćinstava imalo ih je 2019. godine.
Samo pet posto domaćinstava 1998. godine imalo je mikrovalnu pećnicu, 2019. godine radilo se o više od 54 posto.
Pročitajte i ovo
Jedan je od kriterija blagostanja BDP po stanovniku. Tu Hrvatska zapravo stagnira jer iako raste, druge zemlje rastu brže. Primjerice, Slovenija je 1991. godine i nakon rata bila najbogatija, a Hrvatska je bila na trećem mjestu.
Posljednje mjerenje 2019. godine pokazalo je da je Slovenija i dalje na prvom mjestu, dok je Hrvatska pala na čak deveto.
Kako zaustaviti iseljavanje?
Rast od pet posto za ovu godinu nije dovoljan za oporavak hrvatskog gospodarstva. Najbolje smo rasli u razdoblju od 1994. do 1997. godine, istaknuo je Bago.
Hrvatski je problem, kao i svih novih članica Unije, veliko iseljavanje. Iskustva su pokazala da iseljavanja prestaju kada zemlja dođe do 75 posto BDP-a Europske unije. A kako bi to izgledalo u Hrvatskoj na primjeru plaća?
Trenutačno je prosječna plaća u Hrvatskoj 7138 kuna, a kada bi se europski BDP pretvorio u plaću, ona bi se popela na 8300 kuna i više. Kada bi takve bile prosječne hrvatske plaće, pretpostavka je da bi se zaustavilo iseljavanje, zaključio je Mislav Bago.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
