Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Paralaleno s planom oporezivanja štednje Vlada kreće s mjerama koje bi trebale pomoći i najsiromašnijima. Počeli su razgovori banaka i Vlade o mogućem opraštanju dugova najugroženijim građanima.


Do dogovora je još puno ali plan Vlade je, kako kažu, u ovoj godini pokušati rasteretiti građane koji su se zbog krize našli u financijskim problemima.

Vezani članci Milan Kujundžić (Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL) Postignut dogovor: Veledrogerije će dobiti 500 milijuna kuna iz HZZO-a do kraja godine Milan Kujundžić (Foto: Vijesti u 17) Kujundžić o bolnicama pred ovrhom: "Sve će se riješiti. Neće biti problema s opskrbom lijekova"

Pregovori su u ranijoj fazi ali jasno je samo kako će oprost duga od banke moći dobiti samo najugroženiji građani. Riječ je o pomoći onima koji primaju socijalnu pomoć, koji su nezaposleni, a uvjet je da nemaju više od nekretnine u kojoj žive i da sami u banci dokazuju svoj socijalni status.

Riječ je o manjem dijelu građana jer, kako je kazala ministrica Opačić, u redovima socijale nema puno onih koji su bili kreditno sposobni. Riječ je uglavnom o ljudima koji su zbog krize ostali bez posla i postali socijalna kategorija, a cilj je da im se pomogne kako bi stali na vlastite noge i počeli normalno živjeti.

Ipak novi porezi! Od 2015. Vlada uvodi porez na štednju

Nataša Mandić iz Doljana kod Otočca na čekove je za svoje troje djece kupila stvari potrebne za školu i hranu. Novac kasnije nije mogla vratiti. 'Od usta djece sam odvajala da bi mogla vratiti dug koji se sveo na 5 tisuća kuna. Dalje ne mogu vraćati jer imam samo 300 kuna dječjeg doplatka', rekla je Nataša te dodala kako bi im oprost puno značio, da prestanu biti dužnici države i krenu dalje.

'Želja bankara i nas je da onim socijalnim slučajevima za koje se vidi da ne mogu vraćati dug, da im se dug oprosti', rekla je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

'Ako bi se mogle definirati socijalno osjetljive skupine građana banke bi bile spremne stvoriti kriterije po kojima bi se moglo pregovarati o otpisu dugova', rekao je predsjednik Hrvatske udruge Banaka Zoran Bohaček.

No kriterije i pravila tek treba utvrditi. 'Oni koji su zainteresirani da im banka otpiše dugove trebat će prikupiti svu dokumentaciju kako bi dokazali da su korisnici ili socijalne naknade ili da ne postoje neke nekretnine u njihovom vlasništvu', napomenula je ministrica Opačić.

Život na dug: 2500 građana blokirano zbog duga manjeg od 100 kuna!

Postavlja se pitanje koja je korist banaka? 'Ako se banka ne može naplatiti to vam je kao predstečajna nagodba - ako će u predstečaju banka dobiti 20 posto bolje joj je otpisati trideset i nadati se da će dobiti 70', dodaje Bohaček.

Građani manje duguju bankama, a više za komunalije. 'Što se tiče komunalija to je dio jednog šireg projekta kojeg radimo zajedno s ministarstvom financija i vidjet ćemo što možemo napraviti sa svima onima drugima kojima su ljudi dužni', rekla je Opačić.

'Sada radimo ozbiljno razduženje građana. Nama treba 7 milijardi kuna manjeg duga građana, da bi građanin počeo trošiti, ako ne budu trošili nema rasta gospodarstva', izjavio je ministar financija Slavko Linić.

Nakon razgovora s bankama, vladini predstavnici razgovarat će s predstavnicima javnih tvrtki kako bi se dogovorio moguć način oprosta dijela duga građana zbog režija. Potrebno je napomenuti da uspiju li se dogovoriti oprosti za građane to će biti jednokratne mjere kojima je cilj rasteretiti građane te im dati prostora da svoja, ma koliko skromna primanja imali, rasporede kako bi normalno živjeli.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook