Egipat,Turska, Grčka bilježe velike gubitke u turizmu - Što će biti s Hrvatskom?

Kaže se - dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. I dok je egipatski turizam na koljenima, turskom se zbog terorističkih napada i situacije na Bliskom istoku ne prognozira uspješna godina, a grčki je u znaku imigranata, hrvatski turistički djelatnici ove godine mogli bi još više napuniti džepove. I država također. Prošla godina bila je rekordna po mnogim turističkim brojkama - u Hrvatskoj se odmaralo 14,15 milijuna gostiju (rast od 8,3 posto), a ostvareno je 78,56 milijuna noćenja - 6,8 posto više nego u 2014. godini.

No, ova bi godina, kaže ministar turizma Anton Kliman, mogla biti bolja, pogotovo ako više nego lani iskoristimo prednost geopolitičke situacije u odnosu na zemlje koje su nam konkurenti.

Većina Nijemaca, naime, ne želi ove godine riskirati svoj odmor i uplaćivati ljetovanje u sigurnosno nestabilnima Egiptu i Turskoj. Jedan od glavnih hrvatskih konkurenata na Mediteranu, Grčka, uzdrmana je izbjegličkim valom koji ne posustaje, a prema nekim prognozama 2016. bi, što se tiče dolaska imigranata u Europu, mogla biti gora od prošle. Doduše, i kroz Hrvatsku prolaze izbjeglice, no njihova ruta je ipak daleko od Jadrana.

Nijemci se od Egipta i Turske okreću - Jadranu

Pročitajte i ovo Zakon poslan u Sabor Novosti za iznajmljivače: Stižu nova pravila i rokovi I DRUGI MUKU MUČE U poznatom turističkom gradu u susjedstvu stiže porez za one sa četiri ili više nekretnina

U takvoj situaciji, fokus Nijemaca, pokazuje to i 'booking', okreće se Jadranu. Ministar je poručio da se hrvatska turistička mašinerija treba više potruditi ne samo oko Nijemaca već i oko skandinavskih zemalja, Rusa, Britanaca i tržišta Beneluxa, čiji turisti vole putovati u pred i posezoni.

Da s tih tržišta stižu dobre najave potvrđuje i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Boris Žgomba.

'Stvara se pozitivan pritisak na nas, no problem je što veliki dio upita stiže za 7. i 8. mjesec, a naše su destinacije u tom periodu došle na gornju granicu iskoristivosti. Prostora ima u privatnom smještaju ili u pred i posezoni, no da bi u tom periodu ostvarili veći rast gospodarski subjekti i HTZ morali bi imati ciljane kampanje', smatra Žgomba.

Posebno ga veseli što bi se ove godine mogao zaustaviti višegodišnji pad dolazaka ruskih gostiju koji je dijelom uzrokovan uvođenjem viza, a dijelom gospodarskom krizom i padom rublje u odnosu na euro. Prošle sezone je, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Hrvatsku posjetilo 113 tisuća turista iz Rusije, dok ih je u 2014. bilo 147 tisuća.

'Naša konkurencija Rusima daje vize na dvije godine, a mi na dva mjeseca. Vize ne možemo ukinuti, ali moramo pojednostaviti proceduru', kaže Boris Žgomba.

'Ove godine moglo bi nam doći 130 do 150 tisuća gostiju iz Rusije jer je Turska koja je njihovo glavno odredište zbog nemirne situacije na Bliskom istoku potpuno 'out'. Turska je tako ostala bez 5,5 milijuna ruskih gostiju! No, opasnost za Hrvatsku mogla bi biti u tome što Turska zamjenu za turiste iz Rusije traži na tržištima na kojima i mi i mogli bi se neugodno iznenaditi ako nam ne dođu gosti koje smo smatrali sigurnima', pojašnjava Žgomba. 

Promotivne kampanje HTZ-a i sjamovi su u tijeku, puno preduvjeta Hrvatskoj ide u prilog, a na nama je da prošlu godinu barem ponovimo, kaže predsjednik UHPA-u. Sve više od toga bilo bi odlično.   

Ivan Pukšar, direktor naše najveće agencije Kompas, također smatra kako su mogućnosti Hrvatske dosta ograničene, bez obzira na za nas povoljnu situaciju na turističkom tržištu. 

Hrvatska nema kapacitete za 'njemački boom'

'Hrvatska nema kapacitete za turiste iz Njemačke koji su navikli na resorte u Egiptu ili Turskoj. 'Tanki' smo po pitanju hotelskog smještaja koji čini samo 15 posto ukupnih kapaciteta, ostalo su kampovi i privatni smještaj. Nijemci neće 'all inclusive' ljetovališta, zamijeniti s kampovima i apartmanima. Otići će negdje drugdje ili će ostati kod kuće', smatra Pukšar.

Nijemci su, inače, najbrojniji hrvatski turisti. Od siječnja do studenog 2015. našu zemlju posjetilo ih je 2,1 milijuna i ostvarili su 15,7 milijuna noćenja što je za 6,8 odnosno 6,9 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Drugi po redu su Slovenci s 1,2 milijuna dolazaka, a slijede ih Austrijanci kojih je Hrvatsku prošle godine posjetilo 1,1 milijun.

'Problem je što, i kada bi i imali više gostiju, nemamo ih gdje smjestiti u špici sezone, jer tada Hrvatska nema slobodnih kreveta', ističe Pukšar.

Problem s Dalekog istoka

Ipak, vjeruje da će hrvatski turizam ove godine imati brojke u malo većem plusu od lanjskih.

'Booking' za svibanj i rujan je jako dobar, a za sada se malo problematičnim čini travanj, što ipak, kaže, ne bi trebalo biti presudno.

'Dobar rezultat od lani dijelom je generiran geopolitičkim zbivanjima, no ove godine ne možemo očekivati značajniji pomak. I imamo novi problem a to su gosti s Dalekog istoka - Korejci i Japanci koji zbog terorističkih napada u Parizu zaziru od putovanja u Europu pa rast turista iz tog dijela svijeta neće biti onoliki koliko smo se nadali', pojašnjava direktor Kompasa.

Smatra i kako je borba za rusko tržište uzaludna sve dok se ne riješi problem viza.

No, tu je još jedan problem za koji bi volio da ga možda nova Vlada, kad već nije stara, krene rješavati.

'Hrvatska je zapostavila agencije i turističke operatore. Agencijski biznis uništen je pogrešnom poreznom politikom. Imamo drugu najveću poreznu stopu na svijetu od 25 posto, odmah iza Mađarske. Hrvatski turizam treba agencije, no taj vid prodaje potpuno je zapostavljen', zaključuje Pukšar.