Preporuke EK: Hrvatska traži da se odlazak u mirovinu sa 67 godina uvede do 2038.

Hrvatska će poslati Europskoj komisiji primjedbu na njezinu preporuku da se ranije uvede dobna granica za odlazak u mirovinu od 67 godina, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nakon današnjeg sastanka u Vladi s povjerenikom EU za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključivanje Laszlo Andorom.

Pročitajte i ovo Nijemci objavili Plenković je jedan od kandidata za predsjednika Europske komisije? "Navodno je već izrazio interes" Na 67 godina Opačić: Borimo se za odgodu produljenja dobi za odlazak u mirovinu

Mrsić je rekao kako je Hrvatska predložila postupno povećanje dobne granice u razdoblju od 2030. do 2038. godine, jer ga smatra primjerenim s obzirom na hrvatsku demografsku sliku, na pet godina kraći životni vijek hrvatskih građana u odnosu na građane drugih država EU te na još uvijek neutvrđen stvarni odnos između adekvatne mirovine i godina života.

'Nadamo se da će primjedba biti uvažena jer za to imamo egzaktne podatke. Pomaknemo li to razdoblje ranije, dovest ćemo građane u neravnopravan položaj jer će kraće uživati mirovinu nego prosječan građanin EU', kazao je Mrsić.

Povjerenik Andor rekao je kako Europska komisija, kada je u pitanju odlazak u mirovinu, podržava vezu između adekvatne mirovine i očekivane dužine života, ali treba uzeti u obzir i druge faktore, poput razine nezaposlenosti. Ukoliko je nezaposlenost velika, dobna granica za odlazak u mirovinu može biti i niža, pa je potrebno pronaći ravnotežu između svih faktora, drži Andor.

Potpredsjednica Vlade ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izrazila je zadovoljsto zbog pozitivne ocjene Europske komisije dosadašnjim reformama u područjima socijalne politike, rada i mirovinskog sustava što, kazala je, pokazuje da reforme idu u dobrom smjeru, dok će se neke stvari doraditi.

'Preporuke Europske komisije za mirovinski sustav su neprihvatljive'

Povjerenik Andor izjavio je kako je zadovoljan napretkom u reformama, osobito u području zapošljavanja i socijalne politike, ali kaže kako Vlada u idućem radzoblju treba "pomiriti" borbu protiv nezaposlenosti i siromaštva s fiskalnom konsolidacijom te poduzeti daljnje mjere u reformi tržišta rada, osobito u suzbijanju rada na crno. Zadovoljan je povlačenjem sredstava iz EU fondova, naročito iz Europskog socijalnog fonda. Iz tog fonda Hrvatska će, naglasio je, u idućih sedam godina imati na raspolaganju 1,5 milijarda eura, a 20 posto novca morat će se iskoristiti za potpore socijalne uključivosti. Andor je posebno istaknuo projekt EK "Jamstvo za mlade", u sklopu kojega bi Hrvatska trebala dobiti 66 milijuna eura za zapošljavanje mladih do 25 godina. Vlada, kako je rečeno, planira taj projekt u drugoj polovici ove godine.

Govoreći o reformama u području socijalne politike, ministrica Opačić je kazala kako objedinjavanje socijalnih naknada, kao jedna od najvažnijih mjera u tom području, pokazuje rezultate jer se te naknade bolje i pravednije raspodjeljuju, na što je Europska komisija cijelo vrijeme upozoravala Hrvatsku.

'Europska komisija pozitivnim je ocijenila i stvaranje master shopa, koji će do 2016. godine objediniti četiri socijalne naknade - zajamčenu minimanlnu naknadu, dječji doplatak, roditeljske i rodiljne potpore te naknadu za nezaposlenost, te time omogućiti da one budu dostupnije građanima, a nama bolju kontrolu i racionalno upravljanje', rekla je Opačić

Što se tiče zahtjeva EK za korekcijama u dijelu dječjeg doplata, naglasila je da će se bolja kontrola postići uspostavom informatičkog sustava koji će objediniti sve podatke o primicima građana, što će dati pravu sliku stanja u tom sustavu i detektirati sve koji su izvan cenzusa i koji su se okoristili tim sustavom. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook