S oko 240.000 neaktiviranih mina i 1896 žrtava mina, Hrvatska je od 1991. do danas među europskim zemljama s najvećim brojem zaostalih ratnih eksplozivnih naprava, objavljeno je u utorak, uoči Svjetskog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju.
'Neaktivirane mine, eksplozivne naprave i granate i dalje ubijaju i ranjavaju civile s uznemirujućom redovitošću', piše u priopćenju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj povodom 4. travnja.
Vezani članci
U Hrvatskoj je preostalo još oko 240.000 neaktiviranih mina unutar 'minski sumnjivog područja' koje obuhvaća prostor 12 od 21 županije, odnosno 121 grad i općinu, prema Hrvatskom centru za razminiranje.
Od početka rata 1991. do danas u Hrvatskoj je od mina stradalo 1896 osoba.
Cilj je Međunarodnog dana svjesnosti upozoriti na opasnosti oružja čije su prvenstvene žrtve u svijetu civili, koji godinama i
desetljećima nakon rata nehotice aktiviraju to podmuklo oružje što razara redovit civilni život dugo poslije sukoba.
Međunarodne organizacije posebice su zabrinute zbog djece žrtava mina jer u nekim zemljama, primjerice Afganistanu, većina žrtava mlađa je od 18 godina.
Povodom 4. travnja glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon pohvalio je udružene napore i postignuća svih zemalja članica UN-a, nevladinih udruga i država onečišćenih minama.
'Svjetski dan podsjetnik je da milijuni stanovnika iz više od 80
zemalja svijeta još žive u strahu od mina i drugih eksplozivnih
naprava kao posljedice ratnih stradavanja. Mine i eksplozivne naprave i dalje u svijetu ubijaju ili ranjavaju više od 15.000 ljudi na godinu', navodi se u priopćenju.
U Hrvatskoj se unatrag nekoliko godina broj stradalih od mina smanjuje pa je u 2006., stradalo 11 osoba, među njima jedna smrtno, u odnosu na 2004. s ukupno 16 stradalih, od kojih 14 smrtno.
Kao potpisnica Otawske konvencije, Hrvatska se obvezala postati zemljom bez mina do 2009. godine, ali unatoč stvarnom napretku propustit će zadani rok jer nezavisne procjene i trenutne mogućnosti brzine uklanjanja govore kako se od mina neće očistiti sve do 2049. godine.
Hrvatska je jedna od malobrojnih država koje same snose velik dio odgovornosti i troškova uklanjanja mina, a njezini građani kao porezni obveznici znatan dio troškova čišćenja terena, upozoravaju stručnjaci i UNDP.
Upravo zbog toga i sama Hrvatska i dio međunarodne zajednice zagovara nastavak donatorske potpore u svrhu uklanjanja mina.
Ujedinjeni narodi su prije deset godina pokrenuli inicijativu
poznatiju kao Otawska konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju.
Konvenciju je do danas potpisalo više od 153 država svijeta, a sve su se potpisnice obvezale uništiti sve zalihe protupješačkih mina najkasnije četiri godine nakon stupanja Konvencije na snagu, a minska polja u roku 10 godina.
Programi protuminskog djelovanja Otawske konvencije pridonijeli su smanjenju globalnog godišnjeg broja žrtava od procijenjenih 26.000 prije 10 godina na između 15.000 i 20.000 žrtava danas, piše UNDP.
