Otkriće Higgsova bozona, karike koja je nedostajala u standardnoj teoriji elementarnih čestica, u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi rezultat je globalne suradnje ogromnog broja znanstvenika iz niza svjetskih institucija, a u njemu su uz velike zasluge sudjelovali i hrvatski znanstvenici, o čemu je danas bilo riječi na ‘Predstavljanju hrvatskog doprinosa u lovu na 'božju česticu' u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u Zagrebu.
Znanstvenicima je na njihovim postignućima čestitao ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, koji se posebno osvrnuo na izjavu jednog višeg dužnosnika CERN-a da je ‘Hrvatska mala zemlja, ali koja u tom poduhvatu ima iznimno veliku ulogu’, napomenuvši kako to predstavlja najveće priznanje za hrvatsku znanstvenu zajednicu.
Osim što su dali velik doprinos u postizanju jednog od najvećih znanstvenih uspjeha posljednjih nekoliko desetljeća, rezultati koje su naši znanstvenici ostvarili u sklopu suradnje s CERN-om predstavljaju izuzetan doprinos popularizaciji znanosti i ključan poticaj mladima da se bave znanošću, dodao je ministar.
>> Želite shvatiti Higgsov bozon? POGLEDAJTE naše objašnjenje!
‘Inovacije, poduzetništvo i znanje tri su ključna čimbenika konkurentne prednosti nekog društva i Hrvatska se želi što više približiti cilju Europske unije da postane konkurentno društvo koje svoj razvoj temelji na pametnom, održivom i uključivom razvoju, koje EU temelji na planiranoj razini ulaganja u istraživanje i razvoj u visini najmanje tri posto BDP-a’, kazao je Jovanović.
O potrazi za Higgsovim bozonom, ulozi znanstvenika s hrvatskih instituta u tom globalnom projektu, njihovim doprinosima CERN-ovu timu, te značaju ostvarenog uspjeha za hrvatsku znanost govorio je profesor na fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, voditelj splitske grupe istraživača u CERN-u i čelni čovjek jedne od najkritičnijih analiza u kojima je otkriven Higgsov bozon, Ivica Puljak.
Pojasnivši koncept standardnog modela teorije elementarnih čestica, Puljak je iznio teoriju Higgsova bozona, predstavio istraživanja potrage za njime, te interpretaciju njihovih rezultata. ‘Ono što smo mi pronašli je jedna nova čestica čija su svojstva, koliko smo to mogli izmjeriti s obzirom na preciznost podataka kojima raspolažemo, konzistentna s očekivanjima na Higgsov bozon. To otkriće upotpunjava naša znanja o relacijama koje opisujemo u prirodi i donosi odgovor na pitanje od čega se sastoji svemir - najvažnije pitanje koje si svi znanstvenici postavljaju’, kazao je Puljak.
Trenutak kada su shvatili da su pronašli novu česticu težine 125 GeV-a koja se, kad je interpretirana, uklapa s očekivanim karakteristikama Higgsova bozona, najzanimljiviji je i najuzbudljiviji trenutak njihovih karijera, kazao je. Ipak, to je tek početak, jer tek sada slijedi određivanje točne prirode čestice i njezina značaja za razumijevanje svemira.
‘Što se kratkoročnih planova tiče, do kraja godine u planu je prikupiti tri puta više podataka, te preciznije izmjeriti svojstva pronađene čestice, nakon čega će se s još većom vjerojatnošću moći reći je li to stvarno Higgsov bozon - jedina čestica odgovorna za mehanizam koji svim ostalim česticama daje masu’, kazao je Puljak.
Utvrdi li se da je to doista Higgsov bozon, to će samo zatvoriti jedno poglavlje u znanosti i istovremeno otvoriti cijeli niz novih, a istraživanja o tome što se događa u prirodi a što je još ekvivalentije samom početku svemira nastavit će se barem sljedećih 20 godina, napomenuo je.
Voditelj skupine zagrebačkih istraživača Vuko Brigljević s instituta Ruđer Bošković zahvalio je MZOS-u i matičnim institucijama svih hrvatskih istraživača uključenih u projekt na kontinuiranoj podršci, te napomenuo kako to i druga znanstvena otkrića imaju svoju praktičnu primjenu u brojnim drugim područjima koja služe hrvatskom gospodarskom boljitku i napretku.
Ministar Jovanović najavio je izmjene i dopune Zakona o znanosti i visokom obrazovanju te novi Zakon o hrvatskoj zakladi za znanost koji idu u smjeru stvaranja jednakih pretpostavki i uvjeta rada za mlade znanstvenike kod nas kao i u svijetu, te napomenuo kako ovakvi projekti dokazuju da se i iz Hrvatske može raditi vrhunska znanost.
Jedan od načina je i da Hrvatska što prije postane pridruženi član CERN-a, što bi Hrvatskoj donijelo velike prednosti. Za kolaboraciju s CERN-om Hrvatska trenutačno izdvaja oko 1,5 milijuna kuna godišnje. Pridruženo članstvo stajalo bi nas šest milijuna kuna godišnje, a punopravno članstvo 15 milijuna kuna. ‘Naš je cilj da idemo korak po korak i da što prije postanemo pridruženi član’, kazao je Jovanović. U tom smislu, predložit će da se u proračunu za sljedeću godinu osiguraju sredstva kako bi što prije Hrvatska postala pridruženi član CERN-a.
Najznačajnije postignuće moderne fizike, vjerojatno otkriće Higgsova bozona - subatomske čestice popularnije znane kao ‘božja čestica’ mase 125 GeV-a, objavljeno je u sklopu istraživanja znanstvenika koji rade na CERN-ovim projektima ATLAS i CMS. Hrvatski su znanstvenici surađivali na projektu CMS, koji je jedan od četiri detektora ubrzavačkog lanca LHC, najvažnijeg CERN-ova projekta, i okuplja tri tisuće znanstvenika iz 183 institucije iz 180 zemalja svijeta. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
