Gdje "nestaje" novac koji svi mi plaćamo za (auto)ceste? Hrvatska je zbog njih i dalje dužna 5 milijardi eura

„Važno je da hrvatska javnost bude svjesna da s ovim nema kako neki pišu novog zaduženja. Ima uštede u odnosu na postojeće financijske aranžmane od 50 miljuna eura za kamate manje godišnje. To su bitne političke poruke“, kazao je danas premijer Andrej Plenković.

Pročitajte i ovo Novi nastavak Butković za dobro jutro Milanoviću: ''Koje li ironije, uđeš u kampanju kao predsjednik, a iz nje izađeš kao kravokradica!'' I o Butkoviću Milanović: "Plenković nas uvlači u sukobe koje ne razumije"

Poruku su poslali i oporbi koja je za Milanovićeve Vlade autoceste htjela monetizirati.

„Možemo reći da smo autoceste zadržali u rukama hrvatskih građana, a kroz ovu reformu sustav činimo održivim i isplativim. Ovim projektom cestovni dug ostaje održiv s predviđenom dinamikom za 15 godina. Negdje tako 2033. očekujemo da ćemo taj dug u potpunosti i isplatiti“, kazao je ministar prometa Oleg Butković.

Dug pada na leđa građana

No do tad dug pada na leđa građana. U Hrvatskoj ukupno imamo 1.200 kilometara autocesta. Za izgradnju smo platili više od 40 milijardi kuna. Najprofitabilnija je dionica A3 Bregana - Lipovac, ljeti najprometnija A1 Zagreb - Split. Dok prijevoznici i turisti rijetko imaju drugog izbora, građanima su cestarine preskupe.

I ove godine očekuje nas sezonsko poskupljenje od 10%. Nije to jedini namet koji plaćamo cestarima. Cestarine u Hrvatskoj među najskupljima su u Europi. Put od Zagreba do najudaljenijih Ploča platit ćete 232 kune za osobno vozilo. Za samo tri takva putovanja u Austriji ste mogli kupiti godišnju vinjetu. No, to nije sve.

Od svake litre goriva 80 lipa odlazi Hrvatskim cestama, a 20 lipa Hrvatskim autocestama. No, ni to nije sve.

Cestarima proračun pune i vlasnici vozila prilikom registracija. Osnovna naknada za hrvatske ceste iznosi 215 kuna, što se množi s koeficijentom koji određuju vrsta vozila i kubikaža. Sindikalisti tvrde da se godišnje uz sve naknade skupi 7,5 milijardi kuna.

Taj novac dijele Autoceste, Hrvatske ceste i uredi županijskih cesta. Sindikati smatraju da bi novcem uspješnije raspolagali da on ide u jednu tvrtku umjesto u 20-ak odvojenih.

„Jednim boljim nadzorom ministarstva koje je zaduženo za taj resor izbjegle bi se nepotrebne investicije i sigurno puno racionalnije koristilo, a na kraju krajeva imate tih 20-ak županijskih uprava za ceste kao posebna poduzeća. Nema nikakvih razloga da se oni ne pridruže Hrvatskim cestama“, kaže Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.

Uz održavanje najviše novca odlazi na plaće radnika

Uz održavanje cesta najveći dio novca odlazi na plaće radnika. Samo u HAC- trenutačno ih je zaposleno 2820. Čak 2,76 po kilometru autocesta. Svaki donosi prihod od 80-ak tisuća eura na godinu. Dovoljno? Ne. Upola manje od Slovenije. Čak 10 puta manje od Austrije koja s 1,22 radnika po kilometru zaradi 847 tisuća eura po zaposlenom.

Poslovno restrukturiranje sa sobom povlači i odlazak radnika, no ne jamči njihovu efikasnost.

„Krajem 2017. godine tvrtku je napustilo 208 radnika, a do kraja ove godine planiran je odlazak još oko 90 radnika. Ukupni troškovi za zaposlene (plaće i materijalna prava radnika) u 2018. godini bit će manji za 20,7 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu“, poručuju iz HAC-a.

Refinancirani kredit trebao bi otplatiti 3 milijarde i 100 milijuna eura. Dodatnih 400 milijuna refinancirat će se 2019. a Vlada očekuje da će se uz uštede na kamate preostalih milijardu i pol otplatiti redovitim putem, kako obveze budu dospijevale. Iduće godine stiže i odluka o novom sustavu naplate cestarina. Budu li veće od dosadašnjih - dug će i dalje pokrivati građani.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr