Hrvatska ima višak pšenice. Otkrivaju to prvi rezultati ovogodišnje žetve, prema kojima je proizvedeno između 750 i 850 tisuća tona, dok je za vlastite potrebe dostatno oko 400 tisuća tona. Višak će ići u izvoz, a u zemlju će se vratiti kao uvozni kruh ili tjestenina.

Galerija


Iako je kišna sezona smanjila prinose, pšenice će biti više nego što nam treba. ''Prošle godine je bila dosta dobra što se tiče mene za proizvodnju pšenice i tako sam povećao površine i za ovu godinu i tako su i drugi napravili'', objasnio je ratar Tomislav Lovković.

Vezani članci Ružica Vukovac (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Most: ''Obmana oko izvoza 'hrvatskog' mlijeka u Kinu neće dugo potrajati'' Med (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Domaći med sve teže konkurira uvoznom: Teglica kineskog 30, a hrvatskog 60 kuna

Viška bi moglo biti gotovo pola milijuna tona. Zbog suše će biti tražena na inozemnim tržištima, od čega će profitirati - otkupljivači.

''Problem je u tome što smo mi proizvođači slabi sa skladišnim prostorima. Uvijek ovisimo od nekog posrednika, te treće osobe', požalio se Lovković.

Pšenicu ćemo izvesti u zrnu, a uvest ćemo je kao gotov proizvod. Lani smo uvezli takvih 60 tisuća tona, vrijednih blizu 100 milijuna eura. Uvozimo kruh, peciva, kolače, pizze, ali i tjesteninu. U Hrvatskoj je samo 23 proizvođača tjestenine koji zadovoljavaju 55 posto domaćih potreba.

''Kada su umrle, na žalost, suprugova baka i moja, više nismo imali tjestenine, nije nam imao tko dati domaću pravu tjesteninu i ja sam kupila mali stroj, čisto da probam'', priča osječka proizvođačica tjestenine Mirela Horvatović.

Nedavno je pokrenula proizvodnju. Izrađuje domaće tijesto s mrkvom, paprikom, špinatom.

''Možda se još netko usudi, ima hrabrosti ili ludosti pa krene u to i eto tako. Pa bi možda bi mogli pomoći toj našoj pšenici da bude kod nas'', otvoreno govori Mirela.

U Ministarstvu poljoprivrede pojašnjavaju da je problem u tome što durum pšenicu za tjesteninu gotovo uopće nemamo, dok nam je takozvana meka pšenica za kruh loša.

''Ta meka pšenica često puta nije zadovoljavajuće kvalitete za proizvodnju mlinsko-pekarskih proizvoda, budući da ta proizvodnja zahtjeva sadržaj proteina od približno 14, 15 posto, a da je prosječan sadržaj proteina u našoj pšenici 11,7 posto'', pobliže je pojasnio Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivreda.

A nedostaju i mlinovi, te preradbeni kapaciteti. U izvoz će tako otići i najkvalitetnije žito.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr