'Ako se hrvatska Vlada odluči zadužiti za 600 do 700 milijuna eura, to bi bilo dovoljno za financijsku stabilnost do ljeta, ali poslije toga nećemo više imati vlastitih rezervi i nećemo se više moći zaduživati', izjavio je Jurčić. Vanjski dug Hrvatske do kraja godine dosegnut će 40 milijarda eura i izjednačit će se s bruto domaćim proizvodom, rekao je, dodajući da krajem ove godine ili početkom iduće treba otvoriti pregovore s našim vjerovnicima u inozemstvu kako bi se pronašao način kako upravljati hrvatskim vanjskim dugom.
Pročitajte i ovo
13 mjeseci
Život uz euro nekima zvuči kao iz bajke, a drugima kao iz vica: Tko je napunio blagajnu, a tko preživljava?
Pušemo li na hladno?
Trebamo li strahovati od nove krize? Ekonomski stručnjak tvrdi: ''Ako i dođe, dočekat ćemo je bolje od one iz 2008. godine''
>> 'HDZ nema hrabrosti donijeti mjere nužne za borbu protiv recesije'
'Ovisni smo o stranom novcu, energiji, hrani, što Hrvatsku može dovesti u poziciju nestabilnosti i nesigurnosti', rekao je Jurčić. Pritom je upozorio kako Hrvatskoj prijeti opasnost da se njezina cjelokupna proizvodnja usmjeri prema vraćanju duga.
Po Jurčićevim riječima, ove godine Hrvatska mora vratiti 12 milijarda eura, a za to neće biti dovoljno ni sedam milijarda eura od turizma, koji ostvaruje najveće prihode.Jurčić je rekao da su zemlje poput Amerike ili Japana brže reagirale na gospodarsku krizu jer imaju specijalizirane institucije koje prate zbivanja u gospodarstvu.
'Mi u Hrvatskoj nemamo instituciju koja bi pratila gospodarska kretanja', rekao je Jurčić, ističući da se sada, 'kao što smo se početkom 90-ih godina prošlog stoljeća okupili oko ideje stvaranja samostalne hrvatske države, moramo okupiti oko ideje izgradnje države i očuvanja standarda'.
'Za stanje našeg gospodarstva nije odgovorna svjetska kriza'
Na upit može li se očekivati sastavljanje Vlade nacionalnog jedinstva Jurčić je odgovorio da za takvo što još nije sazrela svijest. Pozvao je Vladu da 'žurno napravi antirecesijski program' i upozorio da će šteta za Hrvatsku biti veća, a izlazak iz recesije teži ako se s tim bude oklijevalo.
'Inicijative Vlade o povećanju PDV-a i rasformiranju drugoga mirovinskog stupa nisu antirecesijske mjere, nego su štetno i nesmotreno zadiranje u sustav', ocijenio je Jurčić.
Odbio je tumačenja po kojima je trenutačno gospodarsko stanje u Hrvatskoj posljedica globalne gospodarske krize.
'Kod nas se u realni sektor još nisu prelile posljedice globalne krize, nego imamo posljedice vlastite politike', dodao je Jurčić. Po njegovim tvrdnjama, Hrvatska ima mogućnost izbjeći posljedice globalne ekonomske krize koje se tek očekuju. S tim u vezi, Vlada mora što prije 'poduzeti mjere' kako bi se očuvala stabilnost financijsko-monetarnog tržišta, a to znači, po njegovim riječima, 'sačuvati građane i poduzeća od povećanja kamata na postojeće dugove'.
'Već u veljači ili ožujku moraju se donijeti i mjere zaustavljanja pada industrijske proizvodnje i preokrenuti ih u porast industrijske proizvodnje usmjerene na sektor poljoprivrede, tekstila, turizma, metala i brodogradnje', rekao je Jurčić.