Hrvatska ima najkorumpiraniji sustav javne nabave u Europskoj uniji, zbog čega godišnje gubimo 74 milijuna eura.


Šokantno je zazvučao podatak prema kojemu Hrvatska ima najkorumpiraniji sustav javne nabave u cijeloj Europskoj uniji. Svoje prijedloge za poboljšanje Zakona već imaju Gospodarska komora i Udruga poslodavaca. Predlažu da kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno ponude koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete, bude jedini kriterij pri odabiru. Iz Ministarstva gospodarstva im obećavaju - intenzivno radimo na takvom rješenju.

Vezani članci Dalija Orešković (Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL) "Stavljam pred vas srce, ali i razum": Dalija Orešković objavila plan s kojim ide na izbore Davor Bernardić (Foto: Dnevnik.hr) Bernardić prozvao Pupovca: "Umjesto da štiti Srbe u Hrvatskoj, štiti zapravo HDZ"

Jeftina, a nekvalitetna. Tako poduzetnik Denis Čupić opisuje hrvatsku javnu nabavu. Njegova tvrtka bavi se nekretninama, a nerijetko se desi da, kako kaže, unatoč dobroj ponudi, ne dobiju posao na javnom natječaju.

'Nama se konkretno događa da su naše ponude dva ili tri puta skuplje od ponuda onih koji dobe natječaj, ali obično se dogode situacije da mi, tvrtka koja imamo 20 zaposlenih u segmentu nekretnina, izgubimo natječaj od tvrtke koja ima dva zaposlena i godišnju bilancu tri puta manju od naše i niti nema takvih referenci', kezao je poduzetnik Denis Čupić.

Takvih slučajeva, u kojima prednost imaju najjeftinije, a ne ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno one ponude koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete, sve je više. Hrvatska ima najkorumpiraniji sustav javne nabave u Europskoj uniji, zbog čega godišnje gubimo 74 milijuna eura.

'Izabere se najjeftiniji ponuđač, u tijeku gradnje kroz vantroškovničke radove do nekavih 25 posto vrijednosti cijene se probije i na kraju taj isti izvođač, uz kašnjenje radova i sve druge probleme koje još prouzrokuje, dođe do toga da je ekonomski nepovoljniji od onog najskupljeg izvođača na natječaju', objašnjava poduzetnik Čupić.

Odabir prema kriteriju ekonomičnosti, odnosno omjera kvalitete i cijene, u hrvatskoj je praksi zastupljen s mršavih 0,95 %. Za usporedbu, na razini Europske unije, ta brojka penje se na visokih 80 %.

'Ono za što se Hrvatska gospodarska komora zalaže je da se ide na ekonomski najisplativiju ponudu ili u primjerima kao što ima Njemačka da se odbaci najjeftinija i najskuplja ponuda, tako da se onda odigrava cijeli postupak unutar skupine koja nije ni najjeftinija, ni najskuplja', rekla je Tajana Kesić Šapić i HGK.

Veliki problemi, ističu u HUP-u, nastaju i kroz žalbene postupke. Uglavnom traju predugo, pa je nekada javnu nabavu najlakše zaobići, što potiče sumnju u korupciju.

'Dat ću vam primjer. Mi smo imali velikih izazova u jednom trenutku da policijska odora za policajce, za zimu, neće biti gotova na vrijeme. To znači da policajci ne bi imali odoru za zimu i to bi naravno smanjilo njihovu djelatnost i stvorilo nesigurnost i konzekvence koje iz toga proizlaze', kazao je Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Iz Ministarstva gospodarstva poručili su nam da intenzivno rade na novom Zakonu o javnoj nabavi. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, ističu, mora postati jedini kriterij odabira ponude. Cijelu proceduru prijave na natječaje, kažu, bitno je čim prije prebaciti u digitalni oblik, da bi se maksimalno smanjio prostor za korupciju.