Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Ministarstvu gospodarstva u petak je predstavljen Hrvatski klaster konkurentnosti za personaliziranu medicinu, koji je umrežio javni, privatni i znanstveno-istraživački sektor sa ciljem jačanja hrvatske konkurentnosti na tom području.


Osnivanjem klastera, 11. studenoga, završena je infrastruktura za razvoj personalizirane medicine, za koju je u 2016. i 2017. na raspolaganju 340 milijuna eura u europskom programu za istraživanje i inovacije Horizon 2020, rekao je na predstavljanju klastera ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Vezani članci Ilustracija Institucije reagiraju - prekasno: U školu i ordinaciju liječnice, koja mladoj pedagoginji nije odobrila bolovanje, upućene inspekcije Slika nije dostupna Varga: HZZO ne može posuditi novac Imunološkom zavodu

Europska komisija prije nekoliko dana personaliziranu medicinu uvrstila je u ključne prioritete i početkom listopada osnovala Međunarodni konzorcij za personaliziranu medicinu. Među 14 europskih predstavnika u konzorciju, hrvatski znanstvenik Dragan Primorac imenovan je članom Izvršnog odbora.

U hrvatski klaster uključeni su Laboratorij Genos, Specijalna bolnica Sveta Katarina, sveučilišta u Osijeku, Zagrebu i Splitu, te Dječja bolnica Srebrnjak, a na taj se način Hrvatska svrstala među samo nekoliko država u svijetu koje imaju organizirane klastere na području personalizirane medicine, rekao je Primorac najavivši razvoj farmakogenetike, molekularne dijagnostike i regenerativne medicine.

Pozvavši se na svjetska istraživanja, ustvrdio je da gotovo 75 posto liječenih od karcinoma i 43 posto oboljelih od dijabetesa ne prima adekvatnu terapiju. Takvo stanje, rekao je, promijenit će farmakogenetika te omogućiti "određivanje prave terapije za pravoga pacijenta u pravo vrijeme". U sklopu regenerativne medicine uzgajat će se hrskavice, tkiva i cijeli organi poput noseva, prstiju i ušiju.

S obzirom da personalizirana medicina donosi goleme uštede zdravstvenom sustavu, Primorac očekuje da će se personalizirana terapija moći dobiti i preko HZZO-a, a Specijalna bolnica Sv. Katarina već iduće godine planira početi genetsko mapiranje.

Naime, samo zbog nepoznavanja farmakogenetike u SAD-u godišnje umre 100.000 ljudi. Personalizirana medicina mogla bi SAD-u smanjiti troškove zdravstvenog sustava za trećinu, rekao je Primorac ilustriravši to transplantacijom hrskavice ili ranom dijagnostikom koje mogu prevenirati miljunske troškove velikih operacija, bolovanja i rehabilitacija.

Istaknuo je i plan da bolnica Sv. Katarima postane prva bolnica u EU koja će svakom pacijentu napraviti gensku mapu povezanu s najčešće korištenim lijekovima. Te podatke pacijent će dobiti na kartici, sličnoj kreditnoj kartici, a moći će se očitati prilikom svakog propisivanja lijeka.

"Ako to napravimo, imat ćemo brend kakav nema nitko na ovim prostorima", poručio je Primorac.

Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost do sada su osnovali 13 klastera konkurentnosti kojima su umrežili javni, privatni i znanstveno-istraživački sektor kako bi povećali konkurentnost ukupnog gospodarstva. Poticanjem klasterskog udruživanja stvara se novi model razvoja, važan za transformaciju hrvatskog gospodarstva, poručuju iz Ministarstva. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook