Šokantni podaci: Evo koliko Hrvati imaju manje plaće od radnika u Njemačkoj

Šokantno je da su razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života, navode u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Pročitajte i ovo Veliki štrajk u zdravstvu Dogovora nema na vidiku: "Je li sramotno da glavni inženjer kliničkog zavoda ima manju plaću nego dreser konja u Lipiku?" (Ne)zadovoljni sindikati Sprema li se novi štrajk? "Nije točno da je ovo najveće povećanje plaća. Rast 90-ih bio je veći od ovog što je sada na stolu"

Radnici su plaćeni i manje – čak do 1.058 eura manje – od radnika u Njemačkoj kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja te sektori i zanimanja radnika.

Najslabije su plaćeni radnici u Rumunjskoj, a za njima slijede radnici iz Bugarske, Mađarske, Latvije i - Hrvatske.

"Hrvatska je, nažalost, svojom voljom upala u zamku niskih plaća. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku dodanu vrijednost ekonomije, nemamo nikakvih izgleda za budućnost. Niske plaće naime istovremeno znače i nisku razinu istraživanja i razvoja, nisku razinu inovacija i investicija. U Hrvatskoj raste zaposlenost samo u skupini loše plaćenih poslova, kojima u skoroj budućnosti prijeti nestajanje uslijed digitalizacije. Hrvatska je strategija očito strategija konkurencije prema dolje, a to je nažalost strategija koja vodi samo daljnjem zaostajanju i iseljavanju. To si više ne možemo priuštiti, ni dozvoliti: oporavak – ekonomski i socijalni – moguć je jedino na temelju pravednih i pristojnih plaća“, upozorio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

“Rad u srednjoj i istočnoj Europi kažnjava se nižim plaćama", istaknula je Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) i dodala: “Razlike u plaćama ne mogu se objasniti razlikama u troškovima života ili razlikama u radnoj snazi – naprotiv, razlike su još veće ako se ti čimbenici uzmu u obzir. Radnici u tim zemljama hitno trebaju i zaslužuju povećanje plaća iznad razine inflacije. EU i nacionalne vlade moraju potaknuti rast plaća u tim zemljama, te stvoriti pravne okvire za promicanje kolektivnog pregovaranja, uključujući na sektorskoj razini. Radnici na sjeverozapadu Europe bolje su plaćeni zbog pravednijeg i transparentnijeg sustava određivanja plaća, koji uključuje sindikate i pregovore s poslodavcima. To je ključni faktor prosperiteta i industrijskog uspjeha Njemačke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja.”

Studija je također utvrdila velike razlike u plaćama između srednje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te na stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima. Manje razlike bilježe se u sektorima s nižim plaćama: prehrambenom sektoru, hotelijerstvu i trgovini na malo te na administrativnim poslovima i poslovima podrške.