Pročitajte i ovo
Istraživanje je provedeno na temelju reprezentativnog uzroka od najmanje 1.000 ispitanika po zemlji u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori te u Bosni i Hercegovini. Hrvati su svojem životom dali prosječnu ocjenu 5,6 na ljestvici od 0 do 10, a najnezadovoljniji su Makedonci s ocjenom 4,2. U svim zemljama zapadnog Balkana, više od polovice ispitanika kazalo je da ima poteškoća u spajanju kraja s krajem - taj postotak ide od 52 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Srbiji. Čak i tradicionalno optimistične kosovske Albance kriza je jako pogodila - postotak onih koji teško žive skočio je na 54 posto.
>> Istraživanje: Hrvati baš i ne žele u Europsku uniju
Što se tiče povjerenja u institucije i zadovoljstva njihovim radom, slika je mješovita. U svim zemljama osim u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, broj nezadovoljnih vladom i institucijama nadilazi broj zadovoljnih. U Srbiji, Hrvatskoj i BiH samo oko petina podupire svoje čelnike a oko dvije trećine njima je nezadovoljno. Po institucijama, najviše Hrvata vjeruje vojsci (njih 73 posto), dok ih samo 26 posto vjeruje vladi. Šezdeset i četiri posto vjeruje crkvi, 42 posto europskim institucijama, 44 posto pravosudnom sustavu, čime je Hrvatska jedina zemlja u regiji u kojoj je naraslo povjerenje u pravosuđe, a medijima vjeruje 52 posto ispitanika.
Istraživanje pokazuje da crkva gubi poziciju kao institucija od najvećeg povjerenja u regiji, a najveće povjerenje uglavnom je i dalje u međunarodna tijela, poput EU-a i NATO-a. Hrvatska ima jedan od najviših postotaka ljudi koji kažu da vjera igra važnu ulogu u njihovom životu (68 posto). Najveće povjerenje u crkvu imaju Makedonci, a najmanje Albanci.
Korupcija raširena i u poslovnom svijetu i u vlasti
Većina ispitanika smatra da u njihovim zemljama postoji raširena korupcija na visokoj razini, i u političkom i u poslovnom okruženju. Devedeset i tri posto Hrvata smatra da je korupcija u poslovnom svijetu vrlo raširena, a u vlasti 89 posto. S druge strane, 'sitna' korupcija je u opadanju u svim zemljama osim u Hrvatskoj i BiH, gdje je u ovom istraživanju više ispitanika nego u prošlom kazalo da je moralo u posljednjih 12 mjeseci nekoga podmititi kako bi riješilo svoj problem.
Na pitanje za koju je zemlju povoljniji dogovor o arbitraži hrvatsko-slovenske granice 38 posto građana Hrvatske smatra da je on više zadovoljio interese Slovenije dok ih sedam posto smatra da je više zadovoljio interese Hrvatske, a 29 posto građana misli da je podjednako zadovoljio interese obje zemlje.
Broj ljudi u Hrvatskoj koji smatraju da imaju više šansi izvan zemlje nastavio je rasti, ali to ipak nije povećalo broj onih koji bi za stalno napustili zemlju kada bi imali priliku. To bi uradilo samo 13 posto ispitanika, što je najniže u regiji. (Hina)
