Hrvati će do 2015. vjerojatno trebati radne dozvole za rad EU

"Teško mi je odgovoriti precizno, budući da međuministarski odbor još nije počeo rasprave o tom pitanju: čekali smo ratifikaciju prije donošenja oduke", rekao je izvor odgovarajući na pitanje o stajalištu Francuske. Francuska Nacionalna skupština u četvrtak je ratificirala hrvatski pristupni ugovor, a u raspravi je jedan od zastupnika pozvao francusku vladu da učini korak u smjeru definiranja francuske pozicije.

"Ništa nije sigurno jer ipak Hrvatska ima manje stanovnika nego Bugarska, a pogotovo Rumunjska. Moj je osjećaj da će Francuska kao i većina članica EU-a vjerojatno nametnuti restrikcije za neka zanimanja za prve dvije godine. S druge strane, vjerujem da te mjere neće ostati na snazi nakon 1. srpnja 2015.", rekao je izvor.

Pročitajte i ovo NEDOSTATAK RADNE SNAGE Velika potražnja za radnicima donijela porast broja agencija za posredovanje pri zapošljavanju: "Hrvatska je obećana zemlja" PROBLEM KOJI TRAJE GODINAMA Hrvatska uvozi oko 80.000 stranih radnika, a na burzi 115 tisuća Hrvata: "Na naše oglase se ne javlja nitko od domaćih"

>> Pusić:Nije točno da je Njemačka stavila blokadu na zapošljavanje Hrvata

Njemačka je u srijedu, kao prva zemlja članica Europske unije, donijela odluku o zatvaranju tržišta rada na dvije godine za hrvatske građane i iskoristila zakonsko pravo koje joj daje Europska unija da na najviše sedam godina, a po modelu dvije plus tri plus dvije godine uvede ograničenja i zaštiti svoje tržište rada od priljeva većeg broja radnika. Iz te su odluke, po odluci Njemačke, izuzeti akademski građani, znanstvenici i sezonski radnici, a ostali će morati tražiti i dalje radne dozvole.

Za zatvaranje prve dvije godine zemlja ne mora navesti razlog, dok nakon toga, ako želi i dalje na snazi ostaviti restrikcije, mora svoju odluku argumentirati. Austrija još nema poziciju i zasad nema plan kada će donijeti odluku, rečeno je Hini u austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Njemačka i Austrija nakon ranijeg su velikog vala proširenja 2004. odlučile na maksimalno razdoblje zatvoriti svoja tržišta rada, a budući da je otad prošlo sedam godina danas je građanima deset novih zemalja EU-a omogućen slobodan rad u starim članicama. Za Rumunjsku i Bugarsku tržište rada još je zatvoreno.

Jedna od onih zemalja koja 2004. nije zatvorila tržište rada je Velika Britanija, a za nju se očekuje da će upravo zbog iskustava iz velikog proširenja, kada se suočila s velikim priljevom strane radne snage, uvesti restrikcije hrvatskim građanima za svoje tržište rada, barem na prve dvije godine.

Hrvatska ima mogućnost uvesti recipročne mjere zemljama koje zatvore svoja tržišta rada, odnosno koje održe na snazi postojeći režim po kojem hrvatski građani trebaju tražiti radne dozvole za rad u zemljama Europske unije. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook