Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić komentirajući te navode, kratko je rekla.
Pročitajte i ovo
' Ne, (Njemačka) nije još to stavila. To se ne odlučuje sad, vidjet ćemo kad dođe vrijeme za to.'
Podsjetimo, glasnogovornik njemačke Vlade Steffen Seibert je jučer nakon redovite sjednice kabineta rekao.
' Shodno zakonodavstvu Europske unije o izdavanju radnih dozvola pristup njemačkom tržištu rada tijekom prijelaznog razdoblja od dvije godine i dalje bi ostao ograničen za radnike iz Hrvatske', rekao je jučer glasnogovornik Njemačke vlade Steffen Seibert izvješćujući novinare o tijeku redovite sjednice kabineta.
Inače, Njemačka je prošle godine objavila da zbog manjka stručnog kadra traži na tisuće radnika. Nedostaje im inženjera, informatičara, liječnika i medicinskih sestara. U doba velike nezaposlenosti ova je potraga za stručnjacima odjeknula u gotovo svim medijima, a s obzirom na trenutno 367.127 nezaposlenih osoba, za poslove u Njemačkoj probudio se veliki interes i u Hrvatskoj.
Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo i o Nacrtu zakona o prilagodbi zakonskih odredbi SR Njemačke u sklopu procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. I dalje će kao i dosada vrijediti izuzeci za određene grupe koje ni nakon 1. srpnja za zaposlenje u Njemačkoj neće trebati izdavanje radne dozvole.
>> Nevjerojatne brojke: Njemačka traži na tisuće radnika!
'Tu se prije svega radi o akademski obrazovanim građanima koji u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno njihovoj naobrazbi. Nadalje je tržište rada otvoreno onim naučnicima koji u Njemačkoj žele izučiti neko zanimanje u trajanju od najmanje dvije godine kao i za sezonske radnike koji i dalje mogu šest mjeseci godišnje raditi u Njemačkoj bez izdavanja radne dozvole', objasnio je Seibert.
'Pristupni pregovor Hrvatske s Europskom unijom trebao bi, prema očekivanjima, stupiti na snagu 1. srpnja ove godine pod uvjetom da ga ratificiraju sve zemlje članice EU-a. U Njemačkoj je ratifikacijski proces započeo lani u kolovozu i to iziskuje prilagodbu zakonika SR Njemačke', objasnio je Seibert.
Njemačka je u sklopu posljednjih proširenja Europske unije maksimalno iskoritila prijelazno razdoblje tijekom kojeg je omogućeno zatvaranje vlastitog tržišta rada za građane novih članica Unije.
Za radnike iz zemalja koje su 2004. pristupile Europskoj uniji (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Litva, Latvija) Njemačka je iskoristila maksimalan rok pa je blokada njemačkog tržišta rada ukinuta tek 2011. nakon sedam godina. Za Rumunjsku i Bugarsku, koje su EU pristupile 2007., ograničen pristup tržištu rada još je uvijek na snazi. (HINA /G.K)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
