S druge strane tisuće studenata radi. Ne bi to bio nikakav problem da ti studenti uistinu svi i jesu studenti. Naime, umirovljenici, oni koji su na Zavodu za zapošljavanje, mladi koji nikada nogom nisu kročili na fakultet - rade! I to na baš preko tog studentskog ugovora. Taj komad papira već desetljećima izvor je prihoda mnogima koji se njime koriste u krajne sivoj zoni. No zašto se koriste?
Pročitajte i ovo
Zato jer nemaju izbora. Poslodavcima je danas puno isplativije zaposliti nekog na studentski ugovor nego mu ponuditi ugovor o radu. Na primjeru isplate neto plaće od 3.500 kuna, Danijel Divjanović iz Agencije za privremeno zapošljavanje, pokazao je sljedeće. Student poslodavca košta 4.100, a radnik 5.500 kuna.
>> Vukovarsko srijemska županija: Porasla zaposlenost
No, nije samo tu kraj zloporabi studentskih ugovora. Ivan iz Zagreba, koji je godinama radio na taj ugovor, a da nikad nije bio na studiju tvrdi 'Bilo je situacija, što je i mene samog šokiralo da u određenim firmama, sami direktori, koji voze firmin auto, pumpaju benzin na firmu, a imaju plaću barem od 15-20 tisuća,od mene traže da ja dignem još jedan ugovor ekstra! Za neku virtualnu osobu koja nikad nije radila, pa se napiše satnica, da se digne nekih 4 ili 5 tisuća kuna i da onda to njemu dam na ruke!'.
15.000 slučajeva kršenja ugovora u prošloj godini
Studentski centri tvrde, mi smo samo posrednici u zapošljavanju. Provjeravanje identiteta radnika i imena na ugovorima je posao samog poslodavca, ali i Državnog inspektorata. Isti taj Inspektorat je u samo prošloj godini zabilježio gotovo 15.000 kršenja ugovora na području radnih odnosa. Koliko ih se odnosi na studentske ugovore, taj podatak ne postoji. I to je jedan pokazatelj koliko institucije vode računa o sivom tržištu rada po pitanju studentskih ugovora.
>> Hrvatsko gospodarstvo 'ubija' porez na plaće
Nitko od sugovornika ne spori pravo redovitim studentima na rad. Sporna je činjenica da u mnogim slučajevima 'studenti' nisu studenti, da se preko tih ugovora namiruju troškovi šefova za poslovne ručkove i gorivo, da se krše zakoni ove zemlje koji jasno određuju da studentski ugovor nije ugovor o radu, već djelu, te da ima svoj početak i kraj. No, svjesni smo toga da mnogi upravo tako rade i godinama. I sve se to tolerira. A najveću korist imaju sami poslodavci. Prema procjenama Danijela Divjanovića, država time gubi i do 200 milijuna kuna doprinosa na godinu.
