"Ako će se zbog ove odluke ukinuti i jedan talijanski razred, neka više ne računaju na moju podršku", poručio je zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin na konferenciji za novinare u Saboru.
Pročitajte i ovo
Objasnio je da je Ministarstvo u svibnju donijelo odluku o osnivanju razrednih odjeljenja koja bi, upozorava, u pitanje dovela opstanak pojedinih odjeljenja pa i čitavih manjinskih škola.
Kazao je kako je, na upozorenje manjina da se time krši njihovo ustavno pravo na školovanje na manjinskim jezicima, bivši ministar Željko Jovanović posjetio talijansku školu u Puli i obećao da će promijeniti kriterije, no 4. lipnja dobili su pismo u kojem Ministarstvo i dalje inzistira da se ne mogu formirati odjeljenja s manje od sedam učenika.
"Umjesto odluke, povučen je ministar i ništa se nije promijenilo, a rokovi za upise istječu", upozorio je Radin.
Tvrdi da je odluka Ministarstva suprotna Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, međunarodnim ugovorima i odluci Ustavnog suda iz 1997., po kojoj bi takav kriterij ograničio i umanjio pravo na školovanje na manjinskom jeziku i pismu.
Radina su podržali i zastupnici srpske, mađarske, bošnjačke, češke i romske manjine, koji se boje da će ukidanje manjinskih odjeljenja u srednjim školama dovesti do asimilacije manjina.
'Ovo je sramotno i bezvezno. Nitko nije htio ugrožavati građane srpske manjine'
Dragan Crnogorac (SDSS) kazao je da zbog naputka Ministarstva nema upisa u nastavu na srpskom jeziku u 3. srednjoj školi u Vukovaru te da se djecu upućuje da se upišu u programe na hrvatskom jeziku.
"Nisu problem nacionalne manjine, nego institucije koje moraju shvatiti da su dužne provoditi, a ne kreirati zakone. Nadamo se da će Ministarstvo do isteka roka za upise u srednju školu promijeniti odluku, a ako to ne učini, vidjet ćemo koji će biti naši potezi u budućnosti", rekao je Crnogorac.
Zastupnik mađarske manjine Šandor Juhas upozorava da je Ministarstvo u potpunosti dovelo u pitanje obrazovanje na mađarskom jeziku te da će se, ako nastave inzistirati na kriteriju minimalnog broja učenika, ugasiti srednjoškolski centar u Oijeku, jedina institucija u Hrvatskoj u kojoj se srednjoškolci školuju na mađarskom jeziku.
"Gasi se nešto što postoji još od turskog vremena, s prekidom samo za vrijeme Kraljevine Jugoslavije", kazao je Juhas i zatražio trajno rješavanje pitanja školovanja na manjinskim jezicima.
"Nema budućnosti nacionalnih manjina bez školovanja na manjinskim jezicima. Ministarstvo mora povući svoju odluku, da dobijemo trajnu sigurnost, a ne da se roditelji koji upisuju djecu u manjinske škole iz godine u godinu moraju pitati hoće li im djeca završiti tu školu ili će se ona ukinuti", rekao je Juhas.
Zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek zabrinut je za školovanje na manjinskim jezicima u Daruvaru i područnim školama, a iako je član HNS-a, ističe da je prije svega zastupnik manjina i da će, ne posluša li Ministarstvo njihov apel, razmisliti o svojoj podršci Vladi. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
