Brodarčani, stanovnici karlovačkog naselja Brodaraca, s nezavisnim gradskim vijećnikom Tomislavom Novakom na čelu tvrde kako je 2500 godina stari bedem dokaz da su ljudi uz Kupu oduvijek znali živjeti s rijekom, a da je nisu kanalizirali, ograđivali zidovima i nasipima, što šteti okolišu i krajobrazu.
Zakonska je obveza investitora da prije radova omogući arheološka istraživanja, kaže Novak. U Udruzi Brodarci smatraju da tu činjenicu moraju iskoristiti da se radovi zaustave, da se sve dobro analizira jer su, ističu, "angažirali prave stručnjake i imaju jake argumente da projektirani sustav nije dobar".
Lokalitet na ušću najvjerojatnije keltsko naselje
Arheolog karlovačkoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Krešimir Raguž rekao je za lokalitet na ušću da je najvjerojatnije keltsko naselje.
"Iako po dosad provedenim istraživanjima nije moguće tvrditi tko su bili žitelji toga naselja, nalazište svakako pripada vremenski i kulturno u red takvih naselja", rekao je Raguž i dodao da je riječ o nizinskom naselju s bedemom koji ga omeđuje sa sjeverozapada te da je lokalitet posljednjih 20-ak godina ucrtan u prostorne planove.
Preliminarna arheološka istraživanja provedena su pod vodstvom Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i prvi rezultati potvrdili su hipoteze o pronalasku bedema iz mlađega željeznog doba, istaknuo je.
Zato za bilo kakve radove na lokalitetu i oko njega bilo koji investitor mora pribaviti tzv. posebne uvjete, treba se obaviti arheološko istraživanje pa će se prema rezultatima istraživanja donijeti i odluka je li investicija moguća, rekao je Raguž.
Kako bi se omogućila zaštita i očuvanje kulturnog dobra, ovlašteno će tijelo rješenjem zaustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini koja bi onemogućila istraživanje i zaštitu.
Čak i da nije poznato da je tu arheološki lokalitet, onaj tko izvodi radove dužan je bez odgađanja obavijestiti mjerodavno tijelo o nailasku na arheološko nalazište pri izvođenju građevinskih i drugih radova na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, objasnio je Raguž.
Pročitajte i ovo
Radovi se mogu zaustaviti ili dopustiti uz mjere zaštite nalaza, tzv. konzervatorske uvjete
Govoreći općenito, istaknuo je, ovisno o rezultatima arheološkog istraživanja radovi se mogu trajno zaustaviti ili se može dopustiti njihov nastavak uz određivanje mjera zaštite nalaza, tj. konzervatorske uvjete, dodao je Raguž.
Tako bi se uskoro moglo dogoditi da znanstvene spoznaje o ranome željeznom dobu u Hrvata obogati i lokalitet Mahično - Gornje Pokuplje, tj. arheološki nalazi s ušća Dobre u Kupu, otprije poznati užoj stručnoj javnosti.
U svojoj doktorskoj disertaciji "Donje Pokuplje u komunikacijskoj mreži željeznoga doba na razmeđu južne Panonije istočnih Alpa i zapadnoga Balkana" arheolog Ivan Drnić navodi da pri sadašnjemu skromnom stanju istraženosti možemo donijeti nekoliko preliminarnih zaključaka u vezi s pretpovijesnim naseljem na ušću rijeke Dobre u Kupu.
Dosad prikupljeni keramički materijal iz probnih iskapanja datira lokalitet isključivo u mlađe željezno doba. Na sjevernom dijelu naselje je bilo zaštićeno masivnim bedemom, građenim u kombinaciji zemlje i kamena, koji se protezao u smjeru zapad - istok, od rijeke Dobre do Kupe, čineći naselje iznimno dobro zaštićenim, ističe Drnić i dodaje kako je važno naglasiti da je to jedino dosad poznato utvrđeno nizinsko naselje na prostoru Pokuplja i susjednih regija.
Posebice ističe da među površinskim nalazima ima i ulomaka željezne šljake te više od dvadeset ulomaka djelomično procesuirane željezne sirovine težine od 300 do 650 grama, što upućuje na proizvodne procese na lokalitetu koji su uključivali obradu željezne rude.
Drnić je pregledao i vojne dokumente, primjerice kartu "Prvo vojno mjerenje" iz razdoblja od 1763. do 1787. godine, prema kojoj je utvrđeno da se "na ušću rijeke Dobre u Kupu nalazio objekt čija će namjena biti utvrđena detaljnijom analizom pisanih izvora".
Pročitajte i ovo
Novak: Za hidroanalizu angažirati Nizozemce, oni su stoljećima u dobroj koegzistenciji s vodom
Vijećnik Novak i mnogi Brodarčani vjeruju da su te spoznaje dovoljan razlog da dobiju na vremenu i da se zaustavi gradnja svih osam mjera sustava obrane od poplave kako bi se, kako kaže, izradila kvalitetna i sveobuhvatna hidroanaliza.
"Osim Brodarčana, sada i Priselčani dižu buku, bili su ovih dana kod gradonačelnika Karlovca Damira Mandića. Oko nas su mnogi stručnjaci i daju nam za pravo da inzistiramo na beskompromisnoj hidroanalizi, odnosno da se uvidi da se zbog trčanja za europskim novcem i manjka stručnjaka gazi i ekologija i naša povijesna baština, a da se uopće ne znaju prave posljedice izgradnje planiranog sustava obrane od poplava", rekao je Novak.
Dosad sagrađeni, dovršeni i nedovršeni, protupoplavni objekti pokazali su, tvrdi Novak, da je sustav "besmislen i zastario jer vodi treba dati prostora, a ne je ograditi zidovima i nasipima". Za kraj je predložio da se za hidroanalizu angažiraju nizozemski stručnjaci jer je Nizozemska stoljećima "u dobroj koegzistenciji s vodom".
Pročitajte i ovo
Gradonačelnik Mandić: Poštovat će se propisi i istražiti arheološko nalazište
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić potvrdio je za Hinu da će se pri "budućoj gradnji nadvišenja desnog nasipa kanala Kupa - Kupa u Brodarcima poštovati propisi i istražiti arheološko nalazište" s kojim će se postupiti prema rješenju Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
"Što se tiče gradnje sustava obrane od poplave, mogu reći da usko surađujemo s Hrvatskim vodama i da se na području grada Karlovca uvijek poštuju pravila postupanja s arheološkim nalazištima", rekao je Mandić.
Generalni direktor Hrvatskih voda za nedavnog je susreta s Brodarčanima rekao da su Hrvatske vode svjesne svih problema koji se događaju, ali, dodao je, vremenske su prilike ekstremne, od poplava do suša, te da je za obranu Karlovca od čestih poplava nužna "gradnja pregrade Brodarci s vodnim građevinama na kanalu Kupa - Kupa".
Dio je to strategije upravljanja rizicima od katastrofa. Kanalom Kupa - Kupa, izgrađenim 70-ih godina prošlog stoljeća, grad je trebalo za visokih voda zaobilaziti od 600 do 700 kubičnih metara vode u sekundi, a on sada, bez pregrade, može primiti od 150 do 200 kubičnih metara, rekao je tada Đuroković i dodao kako je došlo vrijeme da se to popravi.
Objasnio je da će se u Brodarcima dio sadašnjeg nasipa povisiti, jedan dio sniziti, dio ukloniti i izgraditi i novi dio te će se uz Kupu prema Karlovcu izgraditi još šest kilometara nasipa, to jest 4,6 kilometara nasipa i 1,4 kilometra armiranobetonskog zida.
Osim zidova i nasipa, treba napraviti i retenciju Kupčina za 120 milijuna prostornih metara vode, što bi moglo biti gotovo 2027. ili 2028. godine, a štitit će od poplave područje uz Kupu sve do Siska, rekao je Đuroković.
