Minimalno 100, a neke procjene idu čak i do 800. Toliko je ukupno različitih naknada i provizija koje banke naplaćuju građanima u Hrvatskoj. Izuzev naknade za vođenje tekućeg računa, ili naknade za podizanje gotovine s bankomata, korisnici najčešće ne znaju o čemu se radi.
Na pitanje za li koje sve naknade plaća banci, Dražen odgovara da ne zna. Jedina koju je znala nabrojiti Anđelka bila je naknada za mirovunu.
Radi se o značajnom izvoru prihoda za banke.
Naknade i provizije kućanstvima, odnosno privatnim korisnicima, banke su u 2021. naplatile 253 milijuna eura, a godinu poslije 296 milijuna. Lani su ti prihodi bili veći od 300 milijuna, a i ove bi godine trebali rasti jer su u prvih 6 mjeseci naplatili više od 150 milijuna.
U HNB-u su uočili taj porast i broja i visine naknada, pa su bankama pisali i tražili da objasne kako formiraju cijene za njih.
"Tu postoji i značajna neujednačenost na tržištu, i jedan od rezultata koje očekujemo je da će banke svoje postojeće naknade, sukladno novim metodologijama, revidirati i onda vidjeti da li te postojeće naknade odgovaraju kriterijima koje su sami sebi uspostavili", rekao je viceguverner HNB-a Bojan Fras.
Situaciju budno prate i u Vladi.
"Iz Ministarstva financija neslužbeno se može saznati kako su i oni svjesni ovog problema, ali još nisu odlučili kojim će putem krenuti kako bi ga riješili. Ne isključuju, međutim, ni zakonodavna rješenja", izvijestio je novinar Hrvoje Krešić.
A ako se upravo na taj put odluče, imaju podršku predsjednika saborskog odbora za financije i proračun iz SDP-a.
"Bojim se da su svi oni iskoristili ovu inflaciju pohlepe na račun građana. Nadam se da će ministarstvo uspjeti naći zakonsku mogućnost, jer znamo da u Europskoj uniji postoji i Jedinstvena bankarska unija i sva reagiranja na naknade moraju biti usklađene na razini Europske unije", rekao je Boris Lalovac.
Iz udruge banaka birokratski poručuju da spremaju odgovor na zahtjeve HNB-a.
"Banke su započele s prilagodbom svojih internih metodologija na temelju okružnice HNB-a. Metodologija će se temeljiti na detaljnom praćenju operativnih troškova povezanih s pružanjem različitih usluga, uključujući troškove infrastrukture, radne snage i tehnologije", priopćila je Hrvatska udurga banaka.
Vremena nemaju mnogo, objašnjenja o kojima će ovisiti i reakcija Vlade, HNB od banaka očekuje do kraja godine.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
