Guverener Hrvatske narodne banke zabrinuo se i upozorio na velik rast nenamjenskih gotovinskih kredita ove godine. Banke ih dijele, a građani uzimaju šakom i kapom.

Galerija


Kamate su nikad niže, a krediti u desecima tisuća kuna mogu se dobiti i bez da vidite poslovnicu. Problem će nastati ako ih građani za nekoliko godina više ne budu imali od čega vraćati.

Vezani članci Slika nije dostupna Što mislite kako će završiti sukob Linića s bankarima? Slika nije dostupna Pročitajte osam odgovora udruge Franak hrvatskim bankarima

Tri milijarde i 700 milijuna kuna gotovinskih kredita ove je godine izdala samo jedna austrijska banka. Čak tri od četiri izdana kredita bili su nenamjenski. Guverner je zabrinut, u banci nisu.

"Povoljniji makroekonomski trendovi, gospodarski oporavak, niska razina kamatnih stopa - sve to utječe na oporavak kreditiranja građana. Međutim, ono što treba reći, iako gotovinski krediti rastu po stopi od 27 posto u 2018. godini, treba reći da se prosječan iznos gotovinskog kredita zapravo smanjio s nekih 61 tisuću kuna na 52 tisuće kuna", kazao je Dario Gabrić iz Erste banke.

Financijski savjetnici koji rade izravno s građanima kažu da ovaj rast nije došao zato što se ljudi zadužuju da bi trošili na luksuz kao rasipni milijarderi, a novac još nisu zaradili.

"Više nisu toliko oprezni i uzimaju kredite. Međutim, u tom broju novih kredita skriva se jedan broj onih koji su refinancirali svoje stare kredite pod puno povoljnijim uvjetima tako da to treba gledati iz malo šire perspektive. Nema razloga za zbrinutost", smatra financijski savjetnik Vjeko Peretić.

Građani bi trebali dvaput razmisliti

Zabrinuti su ipak u udruzi za financijsku pismenost. Kažu da su građani slabe financijske pismenosti pa bi trebali i dvaput razmisliti.

"Hoće li ih moći vraćati i za deset godina, da se ne bi prezadužili. Gotovo dvije trećine građana da ostanu ovog trenutka bez izvora prihoda ne bi mogli podmirivati svoje osnovne troškove niti tri mjeseca, o kreditima da i ne govorimo", tvrdi predsjednica Udruge Štedopis Marina Ralašić.

Danas su gotovinski krediti zamijenili i nekadašnje autokredite, no iz banaka kažu da su i sada dovoljno oprezni u procjeni rizika prilikom izdavanja kredita.

"Stopa udjela takozvanih problematičnih ili teže naplativih kredita bilježi silazan trend. Tako, primjerice, kod gotovinskih kredita udio takvih loših kredita bilježi silazan trend s nekih 7,5 na 7,1 posto", kazao je Dario Gabrić iz Erste banke.

I u dobra vremena, ističu svi sugovornici, opreza nikad dosta prilikom zaduživanja. Ako tako procijeni, Hrvatska narodna banka može i ograničiti izdavanje gotovinskih kredita i zaštititi građane, da tako kažemo, od njih samih.

HNB upozorava građane

Gost Dnevnika Nove TV bio je Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora istraživanja HNB-a. S njim je razgovarao reporter Dnevnika Nove TV, Dalibor Špadina.

Zašto je HNB zabrinut zbog rasta plasmana gotovinskih kredita?

Zadnje tri godine došlo je do oživljavanja kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Najdinamičniji je rast upravo gotovinskih kredita.

Radi se o kreditima koji se odobravaju uz više kamatne stope nego što su kamatne stope na druge kredite. Radi se o kreditima s relativno visokim iznosima, do 50 tisuća eura.

A radi se i o kreditima na relativno dugi rok, uglavnom na rok od deset godina. Radi se i o kreditima koji su relativno manje osigurani od drugih kredita.

Što je tu zabrinjavajuće?

Samo po sebi, nema puno takvih kredita. To nije veliki problem u ovom trenutku. Radi se o tome da treba voditi računa o tome da te kredite treba i otplatiti.

Stvari tijekom narednih deset godina, hipotetski gledano, mogu biti lošije nego što su sada.

Postoji li neki veliki rizik kojega građani možda nisu svjesni, a mogao bi se pojaviti kasnije?

Ne radi se o nekakvom riziku. Svatko treba biti svjestan toga da se zadužuje na dugi rok u velikim iznosima i treba voditi računa o tome da stvari uvijek mogu krenuti u neželjenom smjeru.

Ne znači da je velika vjerojatnost toga, ali to se može dogoditi i svatko treba biti toga svjestan.

Otkud odjednom takva ponuda banaka?

Tijekom zadnjih godina imamo takozvanu iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku, radi se o tome da se kreira puno novca. Ima jako puno slobodnih sredstava u sustavu.

To ne radi samo HNB nego i europska Središnja banka i likvidnost iz Europe se također prelijeva u Hrvatsku. To je rezultat iznimno ekspanzivnih monetarnih politika posljednjih godina.

Kako HNB može reagirati i zaštititi građane od njih samih?

U ovom trenutku za tim nema potrebe, osim da se izda nekakvo upozorenje. Nema toliko tih kredita da bi oni predstavljali takozvani sistemski rizik ili rizik za bankarski sustav kao cjelinu. U svakom slučaju, HNB to prati i reagirat će ako bude potrebno.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr