'Pozvali me na večeru, a onda bacili posuđe iz kojeg sam jela!'

Osobe koje su oboljele od virusa HIV-a svakog se dana suočavaju s diskriminacijom koja je u društvu još uvijek prisutna. Razgovarali smo s glasnogovornicom Udruge za Borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa Laticom Miljenić koja je kazala kako je, što se diskriminacije tiče, situacija danas bolja nego osamdesetih i devedesetih godina, ali da je društvo, nažalost, još uvijek nije 'preraslo'. 'Čim se sazna da je netko HIV pozitivan nastupi izolacija, a to je vrlo nepravedno', dodala je.

Pročitajte i ovo "To je možda taj mentalitet" Nisu samo stranci, mnogi su diskriminirani: "Kad se pojaviš, kao da te nema, ne gledaju te više u oči" Svjetski dan AIDS-a Zagrepčanin, hrvatski branitelj, već 32 godine živi s HIV-om: "Saznao sam da sam zaražen kad sam se vratio s odsluženja vojnog roka"

>> 'Nije život s HIV-om lak... Puno je neprospavanih noći iza nas, puno suza, puno jauka...'

HIV je virus koji uzrokuje AIDS – bolest koja se javlja u uznapredovaloj završnoj fazi HIV –bolesti. Ako je osoba zaražena virusom znači da je HIV pozitivna, no ona ne mora ispoljavati AIDS. Naime, dugotrajnim oštećenjem imunološkog sustava HIV bolest se može razviti u AIDS. Prošle je godine objavljen i izvještaj 'Stigma nije sudac' u kojem je navedeno nekoliko slučajeva diskriminacije koji se događaju u privatnom i poslovnom životu osoba oboljelih od virusa HIV-a. Ovdje ćemo navesti tri slučaja, a osobama ćemo dati izmišljena imena kako bismo im zaštitili identitet.

Prvi je slučaj onaj gospodina Marka koji ima 48 godina. On je prije nekoliko godina doživio prometnu nesreću u kojoj su on i njegov brat blizanac zadobili tjelesne ozljede. Njegovoga brata su primili u bolnicu koja je bila najbliža mjestu nesreće, a njega su, zbog priznanja da je HIV pozitivan slali od jedne bolnice do druge. Nakon dvije bolnice, primljen je tek u trećoj, no ni tamo nije odmah operiran, a trebao je biti zbog ozbiljne ozljede noge. Operiran je tek kada je intervenirao liječnik s Klinike za infektivne bolesti.

>> Hrvatska je zemlja niskog rizika oboljenja od HIV-a

Slična iskustva s diskriminacijom od strane liječnika je imao i 37-godišnji Dalibor kojemu je bila potrebna operacija radi mrene na oku. Preporučena operacija je bila laserska i nije uključivala izravan rad s krvlju pacijenta. Međutim, Dalibor nije mogao dobiti termin za operaciju jer ga je svaki liječnik uputio na drugog liječnika uz izgovore poput 'ne može se operirati', 'šaljem te kod drugog liječnika', 'ako ti bude bolje, nemoj doći'.

Jednom prilikom mu je sestra rekla kako ga nitko neće operirati jer ima nalaz s Klinike za infektivne bolesti prema kojem je HIV pozitivan te da je opasan za operirati. Tako je Dalibor promijenio čak osam liječnika dok situacija ponovno nije riješena intervencijom liječnika s Klinike za infektivne bolesti koji je zamolio kolege da mu napišu da se ta operacija ne može obaviti u Hrvatskoj i rekao da će osobno, pod tom izlikom, pacijenta poslati na operaciju u München.

Iako su ovi primjeri za svaku osudu budući da krše sve liječničke kodekse, ono što je za još veću osudu je diskriminacija koja se događa u obitelji. Naime, 49- godišnja Ivana je jednog dana posjetila svoju rodbinu koja je pripremila prigodnu večeru. Svi prisutni su čekali da ona završi s večerom i nakon što je sama objedovala, bacili su posuđe iz kojeg je jela kako se ne bi zarazili HIV-om, a nakon toga su svi ostali objedovali. Zbog ove situacije i diskriminacije, Ivana danas izbjegava svoju obitelj. HIV se NE prenosi socijalnim kontaktima, odnosno uobičajenim kontaktima kožom poput rukovanja i grljenja, kontaktom s različitim predmetima, korištenjem javnih zahoda i tuševa, kašljanjem, kihanjem, ljubljenjem i slinom općenito. PRENOSI se nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom, putem krvi ili krvnih produkata i sa zaražene majke na dijete.

Informiraj se, testiraj se

Navedeni slučajevi bi zaprepastili svakoga, a za njih je krivo neznanje koje je donekle razumljivo kada govorimo o ljudima koji nisu liječnici. No, potpuno je neshvatljivo i neprihvatljivo neznanje i ponašanje liječnika iz navedenih primjera.

Kako bi informirala i educirala građane, udruga HUHIV je i ove godine pokrenula i kampanju pod nazivom 'Voli i budi zdrav' čija je poruka 'Informiraj se, testiraj se, zaštiti se'. Naime, kako nam je rekla glasnogovornica Udruge Latica Miljanić, samo se 1 do 2 posto populacije testira, a smatra se da je u Hrvatskoj gotovo 3 puta više oboljelih od virusa HIV-a nego što je registrirano. Istaknula je kako je vrlo bitno odgovorno ponašanje, ali i svijest o tome da se to događa i kod nas, a ne negdje drugdje. 'Važno je znati i da osoba zaražena virusom HIV-a može doživjeti normalnu starost ako se na vrijeme testira i pristupi liječenju', dodala je.

Potoje dva načina testiranja koja se najčešće provode, a to su testiranje putem vađenja krvi te brzo testiranje putem sline. Oba su načina testiranja, u organizaciji HUHIV-a, besplatna i anonimna. Osoba koja pristupi testiranju dobije svoju šifru koju ne smije izgubiti jer bez nje ne može podignuti nalaz. Dakle, ime i prezime osobe se nigdje ne navodi. Isto tako, prije svakog testiranja ide savjetovanje u kojem se pacijentu objasni kakav je postupak testiranja.

Brzi test putem sline daje pouzdane rezultate za samo dvadeset minuta, a postupak je vrlo jednostavan i vrlo je slično testu na trudnoću. Štapićem se prijeđe preko zubonoga mesa i onda se stavi u soluciju nakon čega se dobiju rezultati. Ukoliko je osoba HIV pozitivna, onda dobije svoga savjetnika i šalje se na daljnje pretrage kako bi se odredila potrebna terapija.

Iz HUHIVA nam je rečeno da je posjećenost testiranja zadovoljavajuća budući da se rezultati dobiju za najviše pola sata. Danas, povodom Svjetskog dana AIDS-a, na zagrebačkom Preradovićevom trgu će biti postavljen info šator gdje se mogu dobiti sve informacije i obaviti testiranja na virus HIVA-a. Od podne do jedan će biti prisutan i liječnik koji će odgovarati na sva pitanja građana.

Statistika

UN je u ovoga tjedna izvijestio da je pandemija AIDS-om u svijetu na zalasku zbog boljeg pristupa lijekovima koji liječe simptome i blokiraju virus ljudske imunodeficijencije (HIV) koji izaziva bolest te da je cilj konačnog iskorjenjivanja epidemije AIDS-om potpuno ostvariv. Procjenjuje se da je oko 34 milijuna ljudi imalo je HIV krajem 2011. godine. Broj novozaraženih je te iste godine bio 20 posto niži nego 2001. godine. Broj umrlih smanjio se sa 2,3 milijuna u 2005. na 1,7 mlijuna u 2011. godini, a najzahvaćenije područje je i dalje subsaharska Afrika.

Što se Hrvatske tiče, prema podacima koje je ovoga tjedna iznijela Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odsjeka za HIV/AIDS Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u prvih deset mjeseci ove godine prijavljeno je 56 novih slučajeva zaraze HIV-om i 16 slučajeva oboljelih od AIDS-a. Od AIDS-a je ove godine umrlo petoro osoba što je, ustvrdila je, na razini zadnjih deset godina.

U zemljama EU prosjek novotkrivenih s infekcijom HIV-a je 57 na milijun stanovnika što je oko četiri puta više nego u Hrvatskoj, zbog čega se i svrstavamo u zemlje s niskim rizikom, kazala je. Godišnje se prosječno registrira 50 do 60 inficiranih HIV-om u cijeloj zemlji, a najviše se HIV infekcija i slučajeva AIDS-a registrira u populacijama s rizičnim ponašanjem - homoseksualaca, ovisnika koji intravenski ubrizgavaju opojne droge i osoba koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge. Među zaraženima, kazala je, i dalje dominiraju muškarci - 86 posto, a najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 44 godine.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook